A mislili smo da ne mogu biti slađi! Studija otkrila da se bumbari vole igrati igračkama
Nova studija otkriva da se bumbari vole igrati! Bumbari koji dolaze iz porodice pčela vole kotrljati male drvene loptice bez ikakve vidljive motivacije osim što se vjerojatno zbog toga osjećaju dobro. “Kao ljudi, mogli bismo vjerovati da smo najpametnija i možda jedina stvorenja u životinjskom kraljevstvu koja su sposobna imati osjećaje i subjektivna iskustva, ali je li to stvarno tako?” upitao se autor studije Samadi Galpayage, dr.sc. student na Sveučilištu…

Nova studija otkriva da se bumbari vole igrati! Bumbari koji dolaze iz porodice pčela vole kotrljati male drvene loptice bez ikakve vidljive motivacije osim što se vjerojatno zbog toga osjećaju dobro.
“Kao ljudi, mogli bismo vjerovati da smo najpametnija i možda jedina stvorenja u životinjskom kraljevstvu koja su sposobna imati osjećaje i subjektivna iskustva, ali je li to stvarno tako?” upitao se autor studije Samadi Galpayage, dr.sc. student na Sveučilištu Queen Mary u Londonu.
“Kroz pčele i bumbare možemo saznati više o tome kako životinja vrlo različita od ljudi može doživjeti svijet. Pčele su izvrstan model sustava za proučavanje kognicije: one vrlo učinkovito uče i pokazuju fleksibilnost u svojim sposobnostima rješavanja problema”, pojasnio je.
Nedavni dokazi upućuju na to da bumbari imaju stanja slična pozitivnim i negativnim emocijama. Obično se u studijama pčelama daju nagrade u hrani kako bi se testirale njihove sposobnosti.
Umjesto toga, u ovom novom eksperimentu, bumbari su dobile male loptice i nisu dobili nikakvu nagradu kada su opetovano komunicirali s njima, skakali na vrh i gurali ih.
“Ponašanje je bilo dobrovoljno i spontano”, kaže Galpayage. „Pčele imaju reputaciju marljivih radnika, što i jesu, ali mogućnost da se pčele uključe u nešto poput igre svakako je nova i uzbudljiva jer pokazuje da pčele mogu iskusiti zadovoljstvo i ne samo da obavljaju dužnosti koje su striktno neophodne za trenutno preživljavanje, kao što je traženje hrane.”
U jednoj ranijoj studiji, drugi su istraživači istrenirali bumbare da kotrljaju loptice u metu u zamjenu za slatkiš. Primijetili su da bi ponekad kotrljali lopte izvan područja pokusa bez nagrade.
“Ovo zapažanje izazvalo je nova pitanja: Što oni rade? Zašto? Je li to slučajno ili se ponavlja? Koje pčele to rade?” kaže Galpayage. “Budući da nije bilo poticaja za kotrljanje ovih loptica, budući da pčele nisu dobivale nikakvu hranu za to, promatranje je pružilo provjerljivu hipotezu o tome je li ovaj fenomen nešto poput igre.”
Za svoje nedavno istraživanje, istraživači su postavili niz eksperimenata. Promatrali su 45 bumbara u zatvorenoj areni gdje su mogli hodati kroz čistu stazu do područja za hranjenje, ili su mogli skrenuti sa staze u područja s drvenim loptama.
Otkrili su da su bumbari dali sve od sebe kako bi komunicirali s loptama. Svaki je kotrljao loptice između jednog i 117 puta tijekom eksperimenta. Istraživači kažu da budući da su to činili više puta bez isplate hrane, to sugerira da je igranje bilo nagrađivano.
U drugom eksperimentu, 42 pčele mogle su ući u dvije obojene komore, jednu koja je uvijek imala kuglice, a drugu bez predmeta. Kada im je kasnije ponuđen izbor između dvije komore bez kuglica, pčele su preferirale komoru iste boje kao ona ranija koja je sadržavala kuglice.
U svim eksperimentima, kuglice koje se kotrljaju nisu dobile hranu, očistile nered ili pomogle pri parenju. Nije bilo svrhe pomicati lopte osim igre. Rezultati su objavljeni u časopisu Animal Behaviour.
Kako bi definirali kotrljanje lopte kao “igru”, istraživači su se oslonili na okvir koji koristi pet kriterija koji odgovaraju toj definiciji. To je uključivalo da ponašanje nije pridonijelo strategijama preživljavanja, počelo je u uvjetima bez stresa i bilo je intrinzično nagrađivano.
“Uglavnom, otkrili smo da su pčele opetovano uključene u aktivnost kotrljanja loptice unatoč nedostatku vanjskog poticaja, kao što je dobivanje hrane/partnera/zaklona. Naprotiv, ponašanje je samo po sebi bilo nagrađujuće, što igra i jest,” kaže Galpayage.
Također su otkrili da obrasci igre u odnosu na dob nalikuju drugim mladim sisavcima. Mlađe pčele više su se bavile lopticama od starijih pčela, a muške pčele kotrljale su loptice dulje od ženki.
“Da se pčele mogu igrati važno je otkriće za znanost jer pruža dodatne dokaze da kukac može doživjeti nešto poput zadovoljstva”, kaže Galpayage. “Osobno, ovo ponašanje smatram fascinantnim jer nam govori da su pčele, kao i mnoge druge životinje, više od malih robotskih bića, ali imaju bogatije ponašanje i život nego što bismo prije mislili”.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima.