Barometar straha: Hrvati se izrazito boje klimatskih promjena

Anketa je provedena u 12 srednjoeuropskih zemalja. U Mađarskoj su klimatske promjene tako, prema prosječnom indeksu straha od 3,55, tema oko koje su stanovnici ondje najviše zabrinuti. U tome ih prate i Hrvati s prosječnim indeksom straha od 3,18 te Srbi s 3,13.

Velika bojazan uočena je i na temu sveprisutnih ekonomskih izazova

Zemlja u kojoj je stanovništvo pak izrazito zabrinuto oko ekonomije jest Sjeverna Makedonija čiji je indeks straha izuzetno visok, a iznosi 3,86. Sličan trend uočen je i u Poljskoj (3,56) te Rumunjskoj (3,46) gdje dominiraju ekonomske poteškoće te velika bojazan na tu temu.

Na razinu anksioznosti srednjoeuropskih zemalja utječu i geopolitičke tenzije, posebno sukob između Rusije i Ukrajine. Zabrinutost zbog ‘rata u susjednoj zemlji’ kontinuirano raste: 2020. godine 27% ispitanika je upravo ovo navelo kao jednu od svojih najvećih briga, što je u 2021. godini poraslo na 31%, dok je 2024. skoro polovina ispitanika izrazila značajnu zabrinutost radi ove prijetnje.

Žene se više boje od muškaraca

Također, CEPER-ova studija Barometar straha 2024. ukazuje i kako se žene više boje od muškaraca. U kategoriji straha u susjednoj zemlji prosječan indeks straha kod žena je 3,39 dok je kod muškaraca on 2,99. Strah od klimatskih promjena posebno je izražen i među mlađom generacijom. Ispitanici od 18 do 29 godina imaju prosječan indeks straha od 3,15, što je znatno više u usporedbi sa starijom populacijom, koje su više zabrinute radi korupcije.

Studija Barometar straha 2024. predstavlja ključan alat donositeljima odluka kako bi bolje razumjeli strahove stanovnika spomenute regije te efikasnije odgovorili na zabrinutosti oko klimatskih promjena, prijetnje ratom i ekonomskih izazova.