Besplatno dijele piliće stanovnicima, ovaj europski grad smanjio je bacanje hrane, evo kako

Oko Uskrsa 2015. francuski grad Colmar počeo je dijeliti besplatne piliće svojim stanovnicima. Cilj ove eksperimentalne nove sheme, koju je pokrenuo odjel za prikupljanje otpada u gradu u sjeveroistočnoj Francuskoj, bio je smanjiti bacanje hrane.

Na projektu se radilo neko vrijeme. Tadašnji predsjednik Colmar Agglomérationa (uloga slična gradonačelniku), Gilbert Meyer, ponovno je izabran 2014. sa sloganom ‘jedna obitelj, jedna kokoš’, koji je imao za cilj potaknuti stanovnike da usvoje kokoš. Sljedeće godine pokrenuta je operacija u partnerstvu s dvije obližnje farme pilića. Stanovnici su bili potaknuti da razmišljaju o besplatnim jajima – trud uložen u uzgoj kokoši brzo bi se isplatio.

Više od 200 domova u četiri općine prijavilo se i dobilo je po dvije kokoši – ili crvene kokoši (Poulet Rouge) ili alzaške kokoši, stare i lokalne pasmine.

Svako kućanstvo potpisalo je obećanje kojim se obvezuje na uzgoj pilića, s tim da odjel za otpad može u bilo kojem trenutku izvršiti provjeru dobrobiti životinja. Kokošinjci nisu bili predviđeni; na stanovnicima je bilo hoće li sami izgraditi ili kupiti. Odjel je osigurao da svaki dom ima dovoljno prostora za kokoši – između 8 i 10 kvadratnih metara (86 i 108 kvadratnih stopa), piše BBC.

Uspješan plan

Plan je bio uspješan – i još uvijek je u tijeku. ‘Tijekom godina pridružile su se i druge općine, a od 2022. sudjelovalo je svih 20 općina aglomeracije’, kaže Eric Straumann, trenutni predsjednik aglomeracije Colmar.

Do danas su lokalnim stanovnicima podijeljene 5282 kokoši, a trenutačno su otvorene prijave za sljedeći krug raspodjele u lipnju 2025. Ne samo da su stanovnici dobili obilne zalihe besplatnih jaja, već je i izbjegnuto bacanje hrane s odlagališta jer se pilići hrane kuhinjskim ostacima koji bi inače bili bačeni.

‘Uzimajući u obzir da kokoš prosječno živi četiri godine i da konzumira 150 g (5,3 oz) biološkog otpada dnevno, procjenjujemo da smo izbjegli 273,35 tona biootpada [od 2015.]’, kaže Straumann.

Otpad od hrane pridonosi većoj emisiji metana u atmosferu nego bilo koji drugi materijal na odlagalištima, zbog svoje brze stope raspadanja. U SAD-u, oko 58% emisija metana ispuštenih u atmosferu iz odlagališta otpada dolazi od otpada od hrane. Iako kraće živi u atmosferi od ugljičnog dioksida (CO2), metan ima više od 80 puta veći utjecaj na globalno zagrijavanje od CO2 u razdoblju od 20 godina.

Otprilike jedna trećina hrane proizvedene za ljude se gubi ili baca na globalnoj razini, što iznosi 1,3 milijarde tona godišnje. Gubitak hrane i otpad čine 8-10% godišnjih globalnih emisija stakleničkih plinova – što je gotovo pet puta više od ukupnih emisija iz sektora zrakoplovstva.

Iako je vlasnicima pilića u Ujedinjenom Kraljevstvu savjetovano da izbjegavaju hraniti ptice kuhinjskim otpacima zbog zabrinutosti oko širenja bolesti, drugdje u svijetu to je sasvim legalno činiti i može imati značajan utjecaj na smanjenje bacanja hrane – i pokrenuti ciklus od kojeg će svi imati koristi.