Čemu služe mikrošume? Niče ih sve više širom svijeta

Više od 420 milijuna hektara šuma izgubljeno je za druge namjene od 1990. godine, prema UN-ovom Izvješću o stanju svjetskih šuma za 2020. godinu.

Budući da više od 85 posto globalne populacije živi u urbanim područjima, mikrošume u gradovima nude ključnu priliku za borbu protiv krčenja šuma, piše Euronews.

Što su mikrošume i zašto su nam potrebne?

Šumska tehnika Miyawaki, koju je 1970-ih izumio japanski botaničar i stručnjak za ekologiju biljaka, profesor Akira Miyawaki, nadahnuće je za mikrošume diljem svijeta.

Ove raznolike, organske male šume mogu se stvoriti na mjestima malim od devet četvornih metara, i koristiti samo domaće vrste koje bi inače prirodno rasle na području sadnje. Rastu i do 10 puta brže od monokulturnih šuma, u samo dva do tri desetljeća.

Otkako je Miyawaki započeo s radom, posađeno je više od 280 mikrošuma.

Nevladina organizacija Earthwatch Europe posadila je 285 sićušnih šuma od 2022. godine. Njihove parcele, koje se sastoje od 600 stabala, mogu privući više od 500 životinjskih i biljnih vrsta unutar prve tri godine. Lokacije uključuju sportsko igralište i park u Haringeyu, Sjeverni London. U međuvremenu je ‘SUGi’, program sadnje drveća čiji je cilj obnova bioraznolikosti i ponovno uvođenje autohtonih vrsta, stvorio 230 ‘džepnih šuma’ u 52 grada diljem svijeta, od Toulousea u Francuskoj, do Saint Georgea u Rumunjskoj i Madrida u Španjolskoj.

Kako mikrošume koriste okolišu?

U zagađenim urbanim područjima, mikrošume mogu pomoći u obnovi kvalitete tla, vode i zraka, prema Woodland Trustu.

Njihova mala veličina omogućuje sadnju u relativno ograničenom urbanom prostoru, često iskorištavajući neiskorištene prostore kao što su školska igrališta, groblja i u blizini metro stanica. Oni također mogu pomoći u smanjenju utjecaja jakih oborina i održavanju mjesta i gradova hladnijima.

Mikrošume mogu stvoriti više staništa za divlje životinje u gradovima, poput kosova ili ježeva. Kada su posađene u različitim slojevima, mogu također razviti biljne zajednice manjeg grmlja i bilja, što omogućuje mikrošumama da postanu samoodržive nakon samo tri do pet godina rasta.

‘Naše džepne šume nude bezbroj prednosti’, kaže Elise Van Middelem, osnivačica i izvršna direktorica tvrtke SUGi.

‘Možda najvažnije, oni mogu podržati pozitivnu dobrobit zajednica. Iz psihološke perspektive, interakcija s prirodom smanjuje fizički stres i može poboljšati simptome mentalnog lošeg zdravlja, uključujući tjeskobu ili depresiju.’

‘Oni postaju magneti za ljudske veze. Ljudi se odmaraju tijekom dnevne vrućine ili posjećuju kako bi pročitali knjigu; u drugim slučajevima šuma postaje mjesto plesa, učenja, rasprave i razonode. Oni su samoodrživi unutar 2-3 godine s ekološkog stajališta, ali na mnogo dubljoj razini, članovi zajednice postaju upravitelji same zemlje.’

Ona dodaje: ‘Oni također pozitivno utječu na djecu i mlade. Zasađeno je 140 naših džepnih šuma u školama zajedno s gotovo 80.000 djece. Sadnja džepnih šuma djeci pruža jedinstvenu priliku da se povežu s prirodom i uvide da njihovi postupci mogu imati opipljive ekološke rezultate. Angažiranje sljedeće generacije s prirodom je ključno, jer da bismo željeli zaštititi prirodu i brinuti se o njoj, moramo osjećati povezanost s njom.’

Koji su izazovi sadnje u urbanim područjima?

Unatoč prednostima urbanih mikrošuma, postoje i problemi vezani uz uzgoj u gradovima.

Izloženost zagađivačima, visokim temperaturama i suši može spriječiti duboki rast korijena i povećati vjerojatnost bolesti, prema Cities4Forests, globalnom savezu koji podržava prirodu u gradovima.

Van Middelem također ističe izazov dobivanja potpore zajednice u uzgoju mikrošuma: ‘Potrebno je učinkovito uključiti dionike u zajednicu i dobiti podršku stanovnika. Bez njihovog odobrenja ne može se saditi džepna šuma’, kaže ona. ‘Međutim, nijedan od ovih izazova nije nepremostiv.’

Sve su to pitanja koja se moraju razmotriti – ali s vremenom bi mikrošume mogle pomoći u smanjenju onečišćenja u gradovima, kao i učiniti ih ugodnijim mjestima za život.