Copernicus: Najsuvremeniji podaci o Zemlji važniji su nego ikad
U kontekstu COP29 i Informativnog dana o Zemlji 2024., C3S i CAMS pozivaju više donositelja odluka, znanstvenika i građana da iskoriste podatke s Copernicusa u ovom kontekstu bez presedana i naglašavaju hitnu potrebu za trenutnim i snažnim klimatskim djelovanjem. Dosljedni izvještaji Službi ističu ne samo dokaze naše promjenjive klime, već i prozor mogućnosti za utjecajne intervencije za očuvanje budućnosti.
U kontekstu COP29 i Informativnog dana o Zemlji 2024., C3S i CAMS pozivaju više donositelja odluka, znanstvenika i građana da iskoriste podatke s Copernicusa u ovom kontekstu bez presedana i naglašavaju hitnu potrebu za trenutnim i snažnim klimatskim djelovanjem. Dosljedni izvještaji Službi ističu ne samo dokaze naše promjenjive klime, već i prozor mogućnosti za utjecajne intervencije za očuvanje budućnosti.
Gotovo je sigurno da će 2024. postati najtoplija godina ikada zabilježena, premašivši prekretnicu postavljenu prošle godine. Ovi godišnji rekordi s velikom razlikom samo su najnovija poglavlja u dužem trendu zabilježenom skupom podataka ERA5: globalne prosječne temperature neprestano rastu. Fizika je jasna oko utjecaja ljudske aktivnosti na trend zagrijavanja. Oštar porast stakleničkih plinova od početka industrijske revolucije izazvao je promjene bez presedana u Zemljinom sustavu, gurajući čovječanstvo i naš okoliš na neistraženo područje, priopćili su iz Copernicus službe za klimatske promjene (C3S) i Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS).
U tom kontekstu, podaci koje proizvode C3S i CAMS imaju potencijal značajno doprinijeti mjerama ublažavanja i prilagodbe, poput onih o kojima se trenutno raspravlja na COP29 u Bakuu. Na primjer, podaci Copernicusa mogu pomoći u procjeni intenziteta sunca i vjetra kako bi se optimizirala proizvodnja obnovljive energije. Osim toga, može se koristiti i za projekciju budućih uvjeta ključnih klimatskih pokazatelja prema različitim scenarijima klimatskih promjena, omogućujući bolje planiranje i ulaganje u strategije ublažavanja.
Ovi podaci (Skladište podataka o klimi i Pohrana podataka o atmosferi) dostupni su besplatno i stoga su vrijedan izvor za sve koji provode napore za prilagodbu klimi i ublažavanje u cijelom svijetu.
‘Sada je gotovo sigurno da će 2024. postati prva kalendarska godina iznad praga od 1,5°C. A neumoljivo povećanje atmosferske koncentracije stakleničkih plinova sigurno je odigralo ključnu ulogu u ovom zagrijavanju. Dok se svjetski čelnici okupljaju na COP29, nadamo se da svoje odluke mogu temeljiti na ovim snažnim dokazima promatranja. Brzo učenje kako najbolje iskoristiti uvide koji proizlaze iz ogromne količine znanstvenih podataka, informacija i znanja koje već imamo o klimatskim promjenama jedan je od ključnih izazova našeg vremena. Istodobno, znanstveni napredak mora se nastaviti, a s njim i potpora naporima promatranja koji uključuju globalnu ponovnu analizu klime, čija će se nova generacija početi proizvoditi početkom sljedeće godine.’, komentira Carlo Buontempo, direktor C3S-a.
Osim toga, podaci o emisijama i koncentracijama stakleničkih plinova daju kritične uvide u izvore i trendove onečišćujućih tvari koje doprinose globalnom zatopljenju. Ove informacije koje pruža CAMS podržavaju ciljane strategije za smanjenje emisija i pomažu u praćenju učinkovitosti provedenih klimatskih politika.
‘Moramo nastaviti raditi na poboljšanju našeg razumijevanja stvarnih emisija stakleničkih plinova i načina na koji one utječu na globalne sustave. Imamo prekrasne prilike za pružanje kritičnih uvida u izvore emisija i trendove koncentracija zahvaljujući promatranjima Zemlje i na licu mjesta, koja asimiliramo u sustave modeliranja kako bismo razradili relevantne i sveobuhvatne informacije. Ovo je glavni cilj podrške za praćenje i provjeru CO2 (CO2MVS), koju trenutno razvijamo kako bismo podržali provedbu europskih i međunarodnih sporazuma o stakleničkim plinovima. Jedini način da se zaustavi eskalacija klimatskih promjena bit će čvrsta globalna predanost razvoju učinkovitijih strategija za smanjenje emisija i koncentracije štetnih plinova u atmosferi, posebice metana i CO2.’, kaže Laurence Rouil, direktor CAMS-a.