Čuli ste za internet stvari, ali ne znate o čemu se točno radi? Dopustite ovom inženjeru da vam objasni genijalne mogućnosti ove tehnologije

Živimo u vremenima koje bismo sasvim sigurno i bez imalo pretjerivanja mogli nazvati prekretnicom u ljudskoj povijesti. Govorimo, dakako, o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama koje će, ako se nešto ne poduzme, imati na naš planet. Sve su to pojave koje su usko povezane s galopirajućim klimatskim promjenama, znanost je u to sigurna. Jednako koliko je sigurna da je uzrok tih problema u ljudskom djelovanju. Upravo je zato od presudne važnosti svaku granu djelovanja učiniti što održivijom. Situacija u IT sektoru po tom pitanju nije nimalo različita. Štoviše, upravo je to možda područje u kojem se i od kojeg se očekuju najveći pomaci, a tehnologija interneta stvari (u nastavku IoT) mogla bi se vrlo skoro prometnuti u perjanicu generatora promjene.

Problem je u tome što mnogi od nas još u potpunosti nisu upoznati sa značajem niti punim potencijalom ove tehnologije. I upravo smo zbog toga popričali s Tomislavom Sladonjom, stručnjakom za IoT, koji nam je u iscrpnom razgovoru detaljno objasnio sve što o ovoj tehnologiji budućnosti (a koju u značajnoj mjeri koristimo već danas) moramo znati.

Što je to IoT? 

IoT je iduća razvojna faza već otprije postojeće tehnologije koja se, pojednostavljeno, bavila komunikacijom između strojeva, pri čemu se rade korelacije različitih setova podataka sa različitih uređaja, stvaraju se krivulje učenja i donose se pametne kompleksne odluke koje utječu na dugovječnost rada uređaja i optimalno funkcioniranje cjelokupnog ekosustava.

Taj ekosustav može biti neka tvornica, grad, otok, poljoprivredno gospodarstvo, medicinska ustanova – zapravo, bilo što – no sama struktura nije toliko zatvorena i moguće je kombiniranje nekoliko ekosustava koji dijele podatke ili se spajaju u zajednički ekosustav. IoT, ukratko, podrazumijeva povezivanje i razmjenu podataka između uređaja stvarajući pri tome poveznicu između digitalnog i stvarnog svijeta.

Kako biste njegov značaj objasnili ljudima koji nisu još najbolje upoznati s ovom tehnologijom? 

Svrha IoT-a je poboljšati funkcioniranje različitih uređaja, digitalno ih povezati i pri tome udaljeno prikupljati podatke, ali i upravljati njima te kroz vrijeme i prikupljanje podataka od strane više uređaja optimizirati aktivnosti uređaja. Sve aktivnosti koje uređaji rade krojene su naravno prema potrebi čovjeka i njegova okoliša, a IoT osigurava transparentan pristup informacijama u relativno realnom vremenu. Ovisno o tehnologiji koja se koristi – bolju sigurnost, kvalitetnije održavanje kroz pravovremene informacije o potencijalnim nastalim kvarovima, ali i onima koji se predviđaju na temelju podataka prikupljenih s drugih uređaja. Drugim riječima, IoT predstavlja novu razinu povezanosti, sigurnosti, stabilnosti i upravljanja.

Gdje i kako većina nas već koristi IoT bez da to možda znamo?

IoT tehnologija se danas nalazi u većini automobila gdje kroz telemetrijske senzore ugrađene u automobile prati napunjenost guma, razinu ulja u motoru, upozorava nas da je vrijeme za redovni servis itd. Zatim su tu i pametni domovi gdje IoT upravljanja rasvjetom, kućanskim aparatima, bravom, klima uređajima. A nosimo i pametne narukvice i satove koji prate naše aktivnosti i vitalne funkcije. Parkiranjem u zatvorene parkinge više ne moramo očitati karticu koju smo platili da bi se dignula rampa.

Sve su to jednostavni primjeri povezanih podataka, no budućnost je u kombiniranju različitih podataka.

Možemo kao primjer uzeti poslovnog čovjeka kojemu je svaka minuta važna. Recimo da ide na put i mora rezervirati prvi slobodan let. Sjeda u auto i započne rezervaciju pomoću pametnog računala u automobilu. Automobil traži raspoložive letove, traži prvi dostupan, izračunava trajanje vožnje do aerodroma te, ukoliko je izračunao da će stići na let, rezervira kartu. Zatim na aerodromu pronalazi najbliže parkirno mjesto te rezervira isto u terminu dolaska na aerodrom. No situacija u prometu se promijenila i automobil je izračunao na osnovu stanja na cesti da neće stići na let (ili je let odgođen pa je automobil o istome dobio info). Vozača obavještava o tome te traži idući dostupan let, mijenja rezervaciju leta, mijenja rezervaciju parkirnog mjesta.

Kakav je njegov značaj za budućnost razvoja? Na koja će se područja IoT najznačajnije odraziti?

Doista je teško izdvojiti jedan segment na koji će se IoT najviše odraziti. Zapravo je samo mašta granica gdje će se sve u budućnosti primjenjivati. No IoT nam donosi razinu poznavanja uređaja i razmjenu podataka kakva do sada jednostavno nije bila moguća.

Ono što sa sigurnošću možemo reći jest da će se efekti ove tehnologije zasigurno osjetiti u upravljanju gradskom infrastrukturom, u prijevozu, industriji, poljoprivredi, zdravstvu, ali i na utjecaju na okoliš. A s obzirom na to da u budućnosti predviđaju milijune spojenih IoT uređaja, njihova svakodnevna primjena i međupovezanost biti će zapravo svuda oko nas poboljšavajući nam kvalitetu života, ali i pridonositi dugoročnoj održivosti proizvodnje i života na Zemlji.

Može li se i zašto reći da je IoT zelena tehnologija? 

Apsolutno. Hrvatski Telekom, kompanija u kojoj sam zaposlen, izrazito vodi računa kako bi svi poslovni procesi bili održivi i ekološki osviješteni. Recimo, kroz sustav punionica za električna vozila stvaramo podlogu za buduće smanjenje zagađenja zraka. Kroz sustave pametne rasvjete smanjujemo svjetlosno zagađenje. Kroz pametna brojila za vodu praćenjem potrošnje, točnije otkrivanjem neobičnosti u potrošnji detektiramo potencijalne kvarove čime utječemo na smanjenje gubitaka pitke vode u vodovodnom sustavu. Kroz sustave za pametno gospodarenje otpadom utječemo na optimalno prikupljanje otpada. Kroz sustave pametnog parkinga utječemo na brže pronalaženje parkirnih mjesta i time smanjenje vozila u opticaju.

Kao što vidite, lista je podulja, a IoT je zapravo tehnologija koja nam to sve omogućuje.

Kako IoT, konkretno, doprinosi održivosti?

Kroz IoT se kontinuirano može pratiti potrošnja energije, materijala, nastale promjene u ponašanju uređaja i s pravovremenom informacijom o potrebnom održavanju optimizirati dugovječnost rada različitih sustava.

No osim što se prati potrošnja energije, na primjer kod pametne rasvjete, IoT pomaže i u optimizaciji potrošnje električne energije te samim time i potrošnje rasvjetnog tijela prigušujući rasvjetu tamo gdje u datom trenutku nije potrebna. Kroz takvo prigušenje rasvjete postiže se ušteda energije i materijala, što doprinosu održivosti s ekološkog aspekta. Naime, smanjenjem invazivne rasvjete noćnom životinjskom i biljnom svijetu omogućujemo funkcioniranje u okolišu koji je za njih najpogodniji.

Kakve veze Hrvatski Telekom ima s IoT-om? 

Kroz iskustvo rada s IoT uređajima HT je prepoznao nužnost kontrole nad komunikacijskim tokom s uređajima, važnost suradnje sa serverskim aplikacijama te nužnost stvaranja jedne cjelovite jedinstvene platforme.

HT IoT platforma omogućava komunikaciju i nadzor uređaja s aplikacijama ili međusobne komunikacije uređaja na siguran stabilan način uz primjenu optimalne mrežne tehnologije dedicirane za poslovne potrebe korisničkih slučajeva. Pri tome kontrolu/identifikaciju platforma radi kako za uređaje koji se na nju javljaju, tako i za aplikacije koje primaju podatke od uređaja ili šalju neke podatke prema uređajima. Na taj način osigurava se zatvorena komunikacija između više uređaja i jedne aplikacije ili više uređaja i više aplikacija, budući se kroz prava na platformi jasno definira koja je uloga svakog segmenta u komunikacijskom lancu. Ujedno platforma može prihvatiti i podatke s mreža koje nisu u vlasništvu HT-a te na taj način na jednoj jedinstvenoj platformi korisniku omogućiti uvid i upravljanje s cjelokupnim ekosustavom kojim raspolaže – nevezano radi li se pri tome o gradu, industrijskom pogonu, zdravstvenoj ustanovi, komunalnom poduzeću, transportnim ili poljoprivrednim subjektom.

Uzmimo kao primjer mobitele. Prilikom paljenja mobitela i spajanja na mrežu pojavljuje se onaj svima nam poznati zvuk. To je mehanizam kontrole koji pokazuje da se mobitel uredno spojio na mrežu uz kojega su prilikom komunikacije u sam uređaj ugrađeni i razni sigurnosni mehanizmi. S druge strane, IoT uređaji najčešće nemaju takvu razinu kompleksnosti i detekcija je li se uređaj spojio. Platforma koju smo razvili premošćuje taj gap ugrađujući mehanizme kontrole i sigurnosti platformi koja je položena na jezgrenoj mreži osiguravajući na taj način sigurnu i stabilnu razmjenu informacija.

Koju ulogu IoT-a igra u budućnosti Grupe?

DT Grupa prepoznala je IoT kao budući generator rasta i strateški ga je pozicionirala kao vrlo važan smjer razvoja. Shodno tome, i Hrvatski Telekom je u ovom području prepoznao budućnost razvoja te stoga našim korisnicima kroz integrirana rješenja koja nude povezivost, data centre, platformsku podršku, SW podršku, kao i podršku u razvoju želimo osigurati siguran korak u budućnost.