no planet b tportal
menu
Sustainable planet

Čuli ste za pojam kružnog gospodarstva, no što on zapravo podrazumijeva?

24. siječnja 2022. • ~5 min

Odnos između okoliša i čovjeka konstantno se i dramatično mijenja kroz povijest. Stupanj industrijalizacije tako je u stalnom rastu, a istovremeno kontinuiran rast ekonomije i naglo povećanje stanovništva posljednjih godina djeluju na narušavanje različitih vrsta prirodnih izvora. Upravo se slijedom navedenog posljednjih nekoliko godina mnogo govori o konceptu održivog razvoja i kružnog gospodarstva - kako na svjetskoj razini, tako i u Hrvatskoj. No što on zapravo podrazumijeva i koga se…

Odnos između okoliša i čovjeka konstantno se i dramatično mijenja kroz povijest. Stupanj industrijalizacije tako je u stalnom rastu, a istovremeno kontinuiran rast ekonomije i naglo povećanje stanovništva posljednjih godina djeluju na narušavanje različitih vrsta prirodnih izvora.

Upravo se slijedom navedenog posljednjih nekoliko godina mnogo govori o konceptu održivog razvoja i kružnog gospodarstva – kako na svjetskoj razini, tako i u Hrvatskoj. No što on zapravo podrazumijeva i koga se sve tiče? Mini anketa koju smo proveli na profilu tportala na Instagramu odnosila se na temeljne principe kružnog gospodarstva te njegovu važnost, a po rezultatima ankete da se naslutiti kako ovaj pojam i nije toliko stran. Na pitanje koliko se otpada godišnje proizvede u EU, 41 posto ispitanika odgovorilo je točno, a čak 85 posto sudionika ankete zna na kojem se principu temelji ovaj model.

Kako uistinu stvari stoje, govore i procjene UN-a pokazujući da će do 2050. godine Zemlja imati 9,3 milijardi ljudi i globalni rast proizvodnje koji generira sve veći negativan utjecaj na okoliš.

Jedna od zanimljivih činjenica jest to da zemlje poput Švicarske, Norveške i Danske po glavi stanovnika proizvedu gotovo dva puta više otpada od Hrvatske, ali ga više recikliraju. Jedan Švicarac tako u prosjeku proizvede oko 706 kilograma otpada, a od toga se reciklira čak 371 kilogram.

Uslijed svega navedenog dolazimo do ekonomskog modela proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala kako bi se osigurala duža vrijednost proizvoda. Drugim riječima, svijet je potrebno motivirati na provedbu koncepta kružnog gospodarstva.

Ovim modelom, osim što se produljuje životni vijek proizvoda, istovremeno se smanjuje količina otpada na minimum. Otpad koji generiramo, proizvode koje koristimo te materijali od kojih su oni sastavljeni moguće je nakon upotrebe iskoristiti, popraviti ili reciklirati, a upravo je to osnovno pravilo kružnog gospodarstva.

Bizarna je informacija i činjenica da otprilike 99 posto stvari koje kupimo završi u smeću u roku od šest mjeseci nakon kupnje.

Europska unija globalno najviše promiče ovo načelo – ono je trenutno utkano u gotovo sve njezine gospodarske strategije i akcijske planove te je na globalnoj razini i dalje najveći zagovornik održivog razvoja i odgovornog odnosa prema okolišu, sirovinama i klimatskim promjenama.

Nizozemska je tako jedna od vodećih zemalja u tom području, a njezina vlada ima ambiciozan projekt da se do 2050. godine 100 posto temelji na kružnom gospodarstvu. Projekt kružnog gospodarstva u Nizozemskoj do 2050. postavlja akcije i strategije koje treba provesti za učinkovitije upravljanje sirovinama, proizvodima i uslugama, a plan se fokusira na pet sektora, uključujući građevinski, koji čini 50 posto potrošnje sirovina u zemlji.

Njemačka je pak lider u gospodarenju otpadom, iako je i njezin put do transformacije cjelokupnog gospodarstva u kružni sustav proizvodnje i potrošnje još dosta dug. Italija je pak na vodećim pozicijama u Europi u kružnom gospodarstvu i jedna od zemalja s najvišim razinama ekoloških oznaka EMAS i EU. S druge strane Cipar, Malta, Bugarska i Rumunjska zemlje su koje se nalaze na dnu liste zemalja kružnog gospodarstva. Unatoč tome, posljednjih godina realizirale su nekoliko projekata iz područja ekoloških inovacija, učinkovitog korištenja resursa, energetske učinkovitosti ili obnovljivih izvora energije.

Koliko vrijedi jedna aluminijska limenka? Netko će reći – ništa, to je smeće. Ako pak odlučite reciklirati je, to vrijedi 50 lipa i činjenica je da recikliranje jedne aluminijske limenke može uštedjeti dovoljno energije za slušanje punog albuma na iPodu, a recikliranje 100 limenki može osvijetliti spavaću sobu dva tjedna. Koliko to vrijedi?

Hrvatska je također uvidjela potrebu za pomakom prema kružnom gospodarstvu, uz stvaranje što manjih količina otpada, njegovo odvajanje na mjestu nastanka, usmjeravanje tokova otpada prema raznim načinima njegova iskorištavanja i postupanje s otpadom kao resursom. Jedan od svijetlih primjera u Hrvatskoj je Dukat, vodeći domaći proizvođač mliječnih proizvoda koji je pokrenuo svoj prvi projekt kružnog gospodarstva.

Njime se kartonska ambalaža što nastaje u proizvodnom procesu, umjesto da bude isključivo reciklirana kao što su to činili do pokretanja ovog projekta, koristi kao sirovina za proizvodnju papirnatih ručnika i toaletnog papira koje koriste Dukatovi zaposlenici. Tako se životni vijek tetrapak ambalaže znatno produžuje, a smanjuje se i količina proizvedenog otpada.

Spomenutim projektom 140 tona kartonske ambalaže godišnje prestaje biti otpadom i postaje sirovinom za proizvodnju novih papirnatih ručnika i toaletnog papira. Procjenjuje se da time Dukat doprinosi smanjenju ispuštanja štetnog ugljikovog dioksida u atmosferu u iznosu od 114.000 kilograma godišnje jer ne generira dodatni otpad. Dodatno, ovim projektom sprječavaju sječu više od 1800 stabala godišnje te recikliraju više od četiri milijuna otpadnih pakiranja tetrapaka.

Nedvojbeno je to da ovaj model podrazumijeva strukturne promjene u poduzećima, krenuvši od onih malih, sve do srednjih i velikih. Kad bismo svi krenuli sami od sebe, realizacija višestrukih prednosti koje donosi kružno gospodarstvo, ne samo za okoliš, već i na gospodarskoj i društvenoj razini, bila bi znatno veća.


logo

Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji s Dukatom.