Dan planeta Zemlje trebamo slaviti svakodnevno uz ove iznimno jednostavne savjete

Naš planet je zaista nevjerojatno mjesto, ali mu je jednako tako potrebna naša pomoć kako bi opstao! Upravo zato svake godine 22. travnja više od milijardu ljudi slavi Dan planeta Zemlje kako bi zaštitili planet od stvari kao što su onečišćenje i krčenje šuma. Sudjelujući u aktivnostima poput skupljanja smeća i sadnje drveća, činimo naš svijet sretnijim i zdravijim mjestom za život.

Prvi Dan planeta Zemlje obilježen je 1970. godine, kada je američki senator iz Wisconsina organizirao nacionalne prosvjede kako bi podigao svijest o problemima zaštite okoliša. Skupovi su se održavali diljem zemlje, a do kraja godine američka vlada osnovala je Agenciju za zaštitu okoliša. Do 1990. godine Dan planeta Zemlje postao je događaj koji se slavio u više od 140 zemalja širom svijeta, a tako je i danas.

Ono što je posebno divno u ovoj priči jest što možete slaviti i štititi planet u isto vrijeme. Naravno, poželjno je da to činimo svaki dan, a ne samo 22. travnja i stoga vam donosimo nekoliko jednostavnih, ali iznimno efikasnih prijedloga kako slaviti Majčicu Zemlju.

Vjerujemo kako vam se na prvi pogled ovakvi potezi čine minimalni i možda besmisleni, ali upravo su takve minimalne situacije dovele do klimatskih promjena s čijim se posljedicama suočavamo. U posljednjem desetljeću suočili smo se s više oluja kategorije 4 i 5, s više rekordnih toplinskih valova, s više obilnih kiša i ekstremnih suša te s mnogim drugim događajima s jednako teškim utjecajima. Klimatske promjene su tema o kojoj može biti teško razmišljati, pogotovo ako niste posvećeni znanstvenik, ali s takvim pristupom svi radimo više štete nego koristi. Na žalost, crna statistika to dokazuje, a evo koje su trenutno najkritičnije točke kao posljedice nemara prema planetu Zemlji.

Prošli smo točku “poništavanja” učinaka klimatskih promjena

Godine 2021. senzori koji su više od šest desetljeća pratili razine ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi otkrili su koncentracije CO2 veće od 417 dijelova na milijun (ppm). To je 50% više od predindustrijskih razina od 278 ppm, a posljednji put je Zemljina atmosfera sadržavala toliko CO2 prije više od 3 milijuna godina, kada je drveće raslo na Južnom polu.

Sedam najtoplijih godina u povijesti zabilježeno je od 2015.

Od 1980-ih, svako desetljeće postaje sve toplije kao posljedica globalnog zatopljenja. Zapravo, sedam najtoplijih zabilježenih godina bilo je upravo posljednjih sedam godina Tri najtoplije bile su 2019., 2020. i 2022. dok je 2021. bila donekle zahlađena zbog La Niñe. Globalna godišnja srednja temperatura bila je oko 1,11°C iznad predindustrijskog prosjeka.

Razina oceana porasla je u prosjeku za 4,5 mm svake godine između 2013. i 2021., više nego dvostruko u odnosu na stopu rasta između 1993. i 2002. godine. U kineskoj pokrajini Henan, poplave su koštale približno 17,7 milijardi dolara (16,8 milijardi eura) štete. Zapadna Europa doživjela je neke od najvećih zabilježenih poplava u srpnju 2021., s gubitkom imovine, domova i života u području oko Njemačke, Belgije i Nizozemske. Ekstremna suša osjetila se u cijelom svijetu, posebno na rogu Afrike, Iranu, Afganistanu, Pakistanu i Turskoj. U istočnoj Africi, područja Etiopije, Kenije i Somalije doživljavaju najgoru sušu u posljednjih 40 godina.

Prošle je godine rupa u ozonskom omotaču nad Antarktikom premašila veličinu Afrike.

Učinci klimatskih promjena multiplikatori su prijetnje za siromaštvo, sukobe i rodnu nejednakost

Neki od najizravnijih učinaka klimatskih promjena su ekološki: suše, poplave, degradacija zemljišta i gubitak bioraznolikosti. Međutim, najozbiljnija globalna prijetnja okolišu također je multiplikator siromaštva i mnogih povezanih pitanja. Klimatske promjene ključni su pokretač migracija i raseljavanja, što ih je zauzvrat učinilo značajnim čimbenikom u mnogim sukobima. Žene su nerazmjerno pogođene klimatskim promjenama i povezanim katastrofama. Rodna nejednakost u mnogim zemljama koje su najviše pogođene klimatskim promjenama ograničava njihov pristup resursima i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka u pripremi za katastrofe i odgovoru na njih.

Jedan od glavnih uzroka naše trenutne globalne krize gladi su klimatske promjene

Glad i pothranjenost, osobito kod djece mlađe od pet godina, najteže su u zemljama koje su izrazito izložene klimatskim ekstremima. To je zato što su mnoge od tih zemalja, koje također obično imaju niske prihode i imaju ograničenu infrastrukturnu podršku, previše ovisne o osjetljivim poljoprivrednim sustavima. Zapravo, 75% ljudi koji žive ispod granice siromaštva oslanjaju se na poljoprivredu i druge prirodne resurse kako bi zaradili za život. Klimatske promjene stoga smanjuju žetvu, ugrožavajući i sposobnost obitelji da jede i zaradi prihod. Promjene klime već potkopavaju održivost glavnih usjeva kao što su pšenica, riža i kukuruz u tropskim i umjerenim regijama. Iako promjenjiva klima može neke usjeve učiniti održivijima od drugih, mogućnosti koje to može pružiti su ograničene jer najugroženije obitelji često imaju malo ili nimalo sigurnosne mreže koja bi im omogućila zaokret u svom poslu i iskoriste prednosti alternativa.

Zagađenje zraka ubije više od sedam milijuna ljudi svake godine

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), čak 4,2 milijuna od tih smrti uzrokovano je vanjskim zagađivačima. Gledajući globalno, 91% ljudi udiše loš zrak koji nije unutar granica smjernica WHO-a za zagađivače. Nažalost, najviše trpe zemlje s niskim i srednjim dohotkom.

3,8 milijuna smrtnih slučajeva onečišćenja zraka dolazi od izloženosti kućanstva poput goriva i dima, a zagađenje zraka sve je veća briga za mnoge zemlje, a najgore je u Indiji. 

Ništa od ovoga ne znači da još uvijek ne možemo nešto poduzeti

Ovakve surove informacije mogu pobuditi osjećaj bespomoćnosti, ali bez brige, još uvijek nije kasno! Svakodnevnim akcijama i aktivnostima i dalje možemo uvelike utjecati na budućnost našeg planeta, korak po korak. „Globalno zatopljenje, koje bi doseglo 1,5°C u kratkom roku, uzrokovalo bi neizbježna povećanja višestrukih klimatskih opasnosti i predstavljalo višestruke rizike za ekosustave i ljude”, pišu autori ovogodišnjeg IPCC izvješća. Međutim, oni također primjećuju da bi “kratkoročne radnje koje ograničavaju globalno zagrijavanje na blizu 1,5°C značajno smanjile projicirane gubitke i štete.”

Ovo je važno imati na umu: klimatska kriza je egzistencijalna prijetnja čovječanstvu. Za nas koji nismo klimatolozi, to je teško razumljiv koncept. Međutim, najveća činjenica o klimatskim promjenama koju želimo da izdvojite iz ovog članka je da još uvijek imamo vremena za djelovanje! A djelovanje je ključno, posebno od strane institucija i vlada. Ako ne vjerujete, donosimo i pozitivne statistike koje ukazuju na mogućnost pozitivnih promjena usmjerenih prema Zemlji.

52 milijuna stabala posađeno diljem svijeta

Suočena s izazovnom društvenom, političkom, gospodarskom i ekološkom stvarnošću, 2022. bila je godina koja je zahtijevala otpornost i inovacije u prostoru pošumljavanja. Kroz sve to, projekt One Tree Planted je ustrajao i fokusirao se na sadnju drveća! U suradnji s nevjerojatnom mrežom globalnih partnera za sadnju, posadili su 52.793.657 stabala kroz 327 dojmljivih projekata u 74 zemlje diljem svijeta! 

Zemljin ozonski omotač se obnavlja

Na temelju opsežnih studija i istraživanja koje su proveli vrhunski međunarodni stručnjaci, Program UN-a za okoliš (UNEP) nedavno je izvijestio da je ozonski omotač Zemlje trenutno na putu oporavka u roku od četiri desetljeća, uglavnom zahvaljujući Montrealskom protokolu i amandmanu iz Kigalija. Montrealski protokol globalni je sporazum za zaštitu Zemljinog ozona postupnim ukidanjem kemikalija koje ga oštećuju, dok amandman iz Kigalija (uveden 2016.) ima za cilj postupno ukidanje fluorougljikovodika (HFC), za koje se zna da su snažni staklenički plinovi.

Sjećate se kada se prije otprilike 10 godina pričalo da ozonskom omotaču nema spasa? Vrijeme je opovrgnulo zlosutne najave, ali ništa od toga ne bi bilo moguće da se nisu uključili – ljudi. Stoga ovaj Dan planeta Zemlje iskoristite za poboljšanje, razmišljajte o svojim djelima i kako utječu na vašu okolinu i planet. Usvojite pozitivne navike, ali nemojte ih provoditi samo danas već svakodnevno. Jer Dan planeta Zemlje je samo jednom godišnje, ali na njoj opstajemo zauvijek.