Danska se priprema za razorne poplave; gradi se ogroman tunel i parkovi spužve

U tijeku su planovi za zaštitu danske prijestolnice od poplava, i to 20 metara ispod površine grada, koje su opustošile druge dijelove Europe.

Tunel Kalvebod Brygge proteže se 1,3 km ispod grada prije isušivanja u obalnom području Kalvebod Brygge. Može pohraniti 10.000 kubičnih metara vode tijekom jake kiše, poznate kao provala oblaka.

‘Ako imamo ekstremnu situaciju u kojoj imamo puno vode koja padne u kratkom vremenu, a kanalizacijski sustavi jednostavno ne mogu držati korak, umjesto toga možemo preusmjeriti vodu ovdje u ovaj tunel’, objašnjava Ditte Reinholdt Jensen, stručnjak za prilagodbu klimatskim promjenama u kopenhagenskoj vodoopskrbnoj tvrtki HOFOR.

‘Imamo 10.000 kubičnih metara volumena, ali ako to još uvijek nije dovoljno, onda imamo pumpu koja može isprazniti cijeli tunel za samo deset minuta.’

Kopenhagen se priprema za poplavu ‘jednom u stoljeću’

Prolomi oblaka su intenzivni vremenski događaji kada padne više od 10 cm kiše unutar područja od 10 četvornih kilometara unutar samo jednog sata.

Imaju potencijal izazvati pustoš, uzrokujući intenzivne poplave. Najčešće se javljaju u Indiji i Pakistanu.

U srpnju ove godine bujične poplave i prolomi oblaka uzrokovali su razornu štetu u nekoliko područja Uttarakhanda.

Stručnjaci kažu da je učestalost takvih događaja posljednjih godina u porastu na globalnoj razini, dijelom i zbog klimatskih promjena.

Tunel Kalvebod Brygge dizajniran je za skladištenje iznenadne količine kiše toliko jake da će se statistički dogoditi samo jednom u 100 godina – poplava ‘jednom u stoljeću’, piše Euronews.

‘Promatramo klimu koja se mijenja i to će utjecati na količinu kiše s kojom ćemo morati upravljati’, kaže Reinholdt Jensen.

‘Doživjet ćemo više kiše na godišnjoj razini, ali također ćemo imati više ovih događaja vrlo visokog intenziteta, koje obično nazivamo prolomima oblaka, gdje se osjećate kao da se cijelo nebo odjednom prazni.’

‘Izgradnja tunela je veliki trošak, ali i nepoduzimanje ničega ima velike troškove’

Izgradnja tunela Kalvebod Brygge započela je u proljeće 2020., a očekuje se da će biti završen do 2027.

To je skup projekt, ali oni koji stoje iza njega tvrde da bi alternativa mogla biti skuplja.

U 2011., poplava koja se dogodila ‘jednom u tisuću godina’ izlila je više od 120 mm kiše na Kopenhagen u samo dva sata, prouzročivši štetu od oko milijardu eura.

‘Izgradnja tunela je, naravno, ogroman trošak, ali ne raditi ništa je također nešto što ima ogromne troškove’, kaže Reinholdt Jensen.

‘Definitivno postoji velika šteta koju treba spriječiti ovakvim djelovanjem.’

Nedavna studija objavljena u časopisu Nature procjenjuje globalne štete od klimatskih promjena na oko 38 trilijuna dolara (36 bilijuna eura), što je otprilike šest puta više od troškova ublažavanja potrebnih za ograničavanje globalnog zagrijavanja na dva stupnja.

Kopenhagen stvara ogromne parkove spužvi za zadržavanje kišnice

Ali to nije samo komplicirana infrastruktura – Kopenhagen ima oko 300 drugih projekata provale oblaka u tijeku.

To uključuje upravljanje kišnicom na lokalnoj razini, umjesto njenog odvođenja u kanalizaciju.

Sankt Kjelds Plads – dio susjedstva otpornog na klimu u Kopenhagenu – prirodni je projekt zaštite od proloma oblaka, koji djeluje poput goleme zelene ‘spužve’ koja zaustavlja i zadržava kišnicu.

Više od tri četvrtine ove sive, betonske površine pretvoreno je u zelene površine.

‘Da ste vidjeli ovo područje prije šest godina, vidjeli biste veliki kružni tok, široke ceste, puno asfalta. Dakle, odlučili smo ovdje transformirati ovo područje za rukovanje kišnicom’, objašnjava Jan Rasmussen, direktor projekta za klimu u Kopenhagenu planiranje adaptacije.

Rasmussen kaže da se Kopenhagen suočava s do 30 posto više kiše tijekom sljedećeg stoljeća i da bi njihov rad mogao zaštititi podrume, infrastrukturu i građane.

‘Oni pljuskovi koje imamo zadnjih 12 ili više godina sasvim se dobro uklapaju u predviđanja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), 30 posto više svakodnevne kiše, češći prolomi oblaka’, kaže on.

‘Ako uspijemo u ovome, možemo zaštititi grad do onoga što nazivamo stogodišnjom kišom, to mnogo znači za grad.’