Divlje životinje sve više postaju aktivnije noću kako bi izbjegle kontakt s ljudima
Nedavno su ekolozi s kalifornijskog sveučilišta Berkeley objavili studiju objavljenu u časopisu Science koja pokazuje da životinje prilagođavaju svoje navike kako bi izbjegle stres ljudskog zadiranja u njihovo stanište. Prema istraživanju, rast ljudske populacije ima dubok utjecaj na način na koji se životinje ponašaju i koje su im navike. Ponajviše se to očituje u vremenskom razdoblju u danu kada "obavljaju" svoje aktivnosti. Čini se da su brojne vrste sisavaca postale…

Nedavno su ekolozi s kalifornijskog sveučilišta Berkeley objavili studiju objavljenu u časopisu Science koja pokazuje da životinje prilagođavaju svoje navike kako bi izbjegle stres ljudskog zadiranja u njihovo stanište.
Prema istraživanju, rast ljudske populacije ima dubok utjecaj na način na koji se životinje ponašaju i koje su im navike. Ponajviše se to očituje u vremenskom razdoblju u danu kada “obavljaju” svoje aktivnosti. Čini se da su brojne vrste sisavaca postale noćne životinje u pokušaju da nas izbjegnu. Znanstvenici priznaju da ovo djeluje na individualne životinje, ali bi moglo imati potencijalne posljedice na razini ekosustava koje još ne razumijemo u potpunosti.
U prošlosti je priznato da su se sisavci prilagođavali prisutnosti ljudi tako što su se manje kretali, povlačili u udaljena područja i trošili manje vremena tražeći hranu. Sva ta promijenjena ponašanja pridonose ukupnom stresu kod životinja. Ova studija pokazuje da čak i stvari poput kampiranja i planinarenja mogu imati negativan učinak na divlje životinje.
Mi ljudi možda mislimo da ne ostavljamo tragove dok samo šetamo šumom, ali sama naša prisutnost može imati trajne posljedice.

Istraživanje je kumulativna meta-analiza 76 studija 62 vrste sa šest kontinenata. Ta je analiza otkrila povećanje noćnog života životinja kao odgovor na uznemiravanje od strane ljudi za prosječan faktor od 1,36. Nije bilo važno koji su kontinent promatrali, nalazi su bili prilično dosljedni u različitim vrstama, staništima i aktivnostima ljudi na tom području, od lova do poljoprivrede.
Iako ovo pokazuje izvanrednu prilagodljivost kod životinja, znanstvenici upozoravaju da takve pojave mogu rezultirati značajnim odmakom od prirodnih obrazaca aktivnosti, s posljedicama za postojanost populacije, interakcije zajednice i evoluciju.
Neke od životinja u studiji uključivale su tanzanijske lavove, vidre u Brazilu, kojote u Kaliforniji, divlje svinje u Poljskoj i tigrove u Nepalu, pokazujući nevjerojatnu raznolikost ponašanja životinja koje se mijenja u različitim okolišima i vrstama.

Ali nije nužno sve negativno. Postoje životinje koje mogu biti lako prilagođene životu tijekom noćnih sati. Tako ljudi mogu raditi svoje danju, a divlje životinje noću, a to bi omogućilo ljudima da dijele okoliš s mnogim drugim vrstama koje bi imale slobodu živjeti svoj život dok mi spavamo. No ova nova saznanja otkrivaju da čak i kad mi ljudi mislimo da u nekim situacijama ne utječemo namjerno na životinje, nismo ni svjesni koliko skrivenih utjecaja zapravo ima.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima.