Dosta vam je priča o tome da treba spasiti planet? Evo prilike da se uključite u akciju!

Živimo u svijetu u kojem se promjene odvijaju mnogo brže nego ikad prije. Kako one pozitivne, tako i one negativne. Pritom, dakako, mislimo na sve progresivniji napredak klimatskih promjena budući da su upravo one čimbenik koji ne prijeti samo nekim određenim ljudima pa čak ni sredinama na svijetu, već se one odražavaju na globalnoj razini.

To, naravno, nije nikakva nova vijest. U medijski prostor, nasreću, problematika zaštite okoliša i održivog načina života prodire u sve većem opsegu. Što je, ujedno, i ključno ukoliko doista želimo provesti korjenite promjene koje će nama, još i više generacijama koje dolaze, omogućiti život u zdravom okruženju u kojem će i dalje vladati ugodni klimatski i vremenski uvjeti, a ne postapokaliptični prizori kakve sve češće gledamo na velikim platnima. Informiranje što većeg broja ljudi je, dakle, ključ edukacije koja će donijeti promjenu.

Pa ipak, imajući na umu da se velike promjene mogu dogoditi samo ako ih podržava razmjerno veliki broj ljudi, svaki požar započinje s iskrom. I to doslovno – jeste li, recimo, znali da divlja odlagališta ne predstavljaju samo ozbiljnu zdravstvenu prijetnju, već su nerijetko i izvorišta buktinja koje tijekom ljetnih mjeseci nezaustavljivo gutaju sve što im se nađe na putu uključujući i naše domove? U prenesenom smislu smo ipak ciljali na to da svaka promjena dolazi počevši od nas samih – malih ljudi koji se često boje djelovati jer misle da su tek kap u moru koja ne može promijeniti baš ništa te se stoga predaju i prije no što su se odvažili pokušati.

Ukoliko ipak trebate poticaj okoline, ne brinite. Živimo u digitalnim vremenima u kojima je vrlo lako pronaći istomišljenike okupljene oko cilja zaštite prirode. Postoje brojne udruge građana koje organiziraju akcije čišćenja prirode. Jedna od njih je i nedavno pokrenuta inicijativa Trashback.

Program Trashback osmišljen je s ciljem povećanja održive zaštite okoliša i smanjenja količine otpada ostavljenog u prirodi, s očekivanjima da će se najprije proširiti u društvenim krugovima ljubitelja prirode i okolišno osviještenog dijela ljudi. Osnovna je misao projekta: ”Ukoliko svatko od nas ljubitelja prirode zbrine barem jedan komad otpada prilikom šetnje, planinarenja, trčanja ili jednostavno boravka u prirodi, količina otpada s vremenom će se uvelike smanjiti”. Bilo kakvo pozitivno djelovanje u tom pogledu, učinit će vas ”okolišnim influencerom”.

A evo i osnovnog principa pomoću kojeg ćete potvrditi svoj status ekoinfluencera!

1) OKOLIŠNO KORISTAN BORAVAK U PRIRODI:

1. Prije boravka u prirodi pripremite vrećicu.
2. Tijekom boravka u prirodi sakupite barem dio vidljivog smeća.
3. Nailaskom na koš, kontejner ili slično, odložite vrećicu sa prikupljenim smećem.
4. Prilikom sakupljanja okinite pokoju fotografiju.
5. Uz kratki opis, objavite fotografiju u grupi i time potaknite i ostale članove na isto. 
6. Uživajte u osjećaju zadovoljstva jer ste okoliš oko sebe napravili čišćim i ugodnijim za boravak. 

Korisno je sa sobom imati:

• Rukavice
• Dezinficijens ili drugo sredstvo za pranje ruku
• Hvataljku za smeće

Još jedan podatak koji će vas možda motivirati da doista krenete proaktivno živjeti održivije je činjenica što je Hrvatska zatrpana smećem. Nedavno smo na ovoj platformi vodili zanimljiv razgovor sa stručnjakom za zaštitu okoliša koji nam je otkrio kako diljem zemlje postoje deseci tisuća divljih odlagališta. Ljudi smeće, kako kaže, bacaju gdje god se našli – neovisno o tome radi li se o pristupačnim mjestima kao što su to planinarske staze, obale rijeka i jezera ili pak teško dostupnim terenima do kojih se u pravilu može stići samo teškom arteljerijom.

Prema riječima našeg uglednog sugovornika, sveučilišnog profesora Želimira Veinovića, na meti ekoloških pirata, kako ćemo za potrebe ovog teksta nazvati ljude koji svoje smeće u prirodi odlažu ilegalno, redovito se nalaze čak i špilje, kao i sve ostale podzemne strukture karakteristične za krško područje na kakvom većim dijelom leži površina Republike Hrvatske. Otkrio nam je kako da, prema njegovom vlastitom golemom iskustvu, ne postoji podzemni objekt, koji je osobno obišao, pošteđen onečišćenja ljudskim faktorom – a govorimo o nepreglednom broju špilja, podzemnih jama i ostalih krških struktura.

Ostavimo li po strani činjenicu što otpad estetski nagrđuje okoliš, ostaje nam itekako zabrinjavajuća stvarnost da se cijeđenjem površinskih voda u kojima se otapaju različite po zdravlje opasne stvari ozbiljno zagađuje naš najdragocjeniji resurs – podzemne vode koje predstavljaju najveći rezervoar pitkih voda na svijetu.

Upravo zbog toga pokrenuta je inicijativa Čisto podzemlje čiji je cilj čišćenje špilja i podzemnih jama. Tijekom proteklih godina speleolozi volonteri Čistog podzemlja očistili su od smeća brojne objekte, a koliko je njihovo djelovanje važno dokazuje i podatak kako su ih u radu podržali i članovi i članice HGSS-a.

Njihovi napori nisu prošli nezamijećeno pa se tako i Lidl Hrvatska od prošle godine uključio u inicijativu Čisto podzemlje donacijom od 200.000 kuna, a sve u sklopu partnerstva Lidlovog brenda Okusi zavičaja i Hrvatske gorske službe spašavanja. HGSS i Čisto podzemlje – speleološku volontersku inicijativu koja se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje. Svoju hvalevrijednu partnersku suradnju nastavljaju i ove godine što potvrđuje i vijest kako su se predstavnici Lidla Hrvatska, HGSS-a i inicijative Čisto podzemlje početkom travnja okupili na akciji čišćenja Špilje u Gornjem lugu u Ličko-senjskoj županiji.

Tom je prigodom očišćena još jedna lokacija, jedanaesta po redu u sklopu suradnje Lidla, HGSS-a i Čistog podzemlja. Špilja u Gornjem lugu nalazi se u blizini Žute lokve (Brinje) ispod makadamskog put na Vasiljevom brdu. S makadama se komunalni otpad baca u vrtaču, tako da je sreća u nesreći da je većina otpada blizu ulaza, no dio materijala završio je dublje u objektu. Iz ove je jame izvađeno više od 8 kubika otpada, a ovoj hvalevrijednoj akciji priključila su se i brojna poznata lica.

Marina Dijaković, voditeljica korporativnih komunikacija Lidl Hrvatska, u prisustvu pročelnika HGSS-a Josipa Granića, ovom je prilikom uručila ček na iznos 200.000,00 kuna dr. sc. Ruđeru Novaku iz Čistog podzemlja. Isti iznos doniran je i prije točno godinu dana, a od tada do danas očišćeno je ukupno 10 lokacija iz kojih je izvučeno 62 kubika otpada, a Špilja u Gornjem lugu je jedanaesta lokacija iz koje su speleolozi danas izvukli više od 8 kubika otpada. Čišćenju su se pridružili i poznati blogeri i youtuberi, a sve kako bi zajednički podigli svijest o ovoj važnoj temi.

„Kada vidimo rezultate zajedničkog projekta s Lidlom Hrvatska, ispunjava nas ponos i nada da možemo učiniti još puno više. Nastavak Lidlove podrške omogućit će nam da očistimo brojne špilje i jame od opasnog otpada. Zaštita pitke vode u krškom podzemlju je odličan zalog za budućnost svih nas“, izjavio je tom prilikom dr. sc. Ruđer Novak.

No, tu priča nikako ne staje. Iz ove je suradnje upravo proizašla inicijativa čiji je cilj da se u aktivnosti Čistog podzemlje direktno uključimo i mi, građani. Na mrežnim stranicama Čistog podzemlja pronaći ćete tako poziv za prijavu onečišćenih objekata.

Sam proces prijave je prilično jednostavan. Prijavljujete lokaciju divljeg odlagališta koje ste detektirali, po mogućnosti i fotografiju na kojoj se vide razmjeri onečišćenja te svoj kontakt kako bi vas volonteri mogli kontaktirati za dodatne informacije. I, bez brige. Vaši se osobni podaci štite te su dostupni jedino članovima inicijative kojima su potrebni kako bi što kvalitetnije odradili svoj posao.

Stoga, idući put kad se zaputite na izlet i zamijetite smeće, nemojte oklijevati. Prijavite divlje odlagalište Čistom podzemlju kako biste doprinijeli očuvanju našeg najvrjednijeg resursa.

I ne zaboravite: čuvajte pitku vodu – ne bacajte otpad u jame i špilje!