‘Fosilna goriva u drugom obliku’: Nikako povećati stopu recikliranja plastike, stagnira ispod 10 posto

Proizvodnja plastike je u međuvremenu eksplodirala, stvarajući ‘hitni globalni ekološki izazov’, prema istraživačima sa Sveučilišta Tsinghua u Kini.

Velika većina plastike izrađena je od djevičanske smole koristeći sirovine temeljene na fosilnim gorivima, što ‘kompromitira globalne napore za ublažavanje klimatskih promjena.’

Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Communications Earth & Environment, pridodaju se relativno malom, ali rastućem broju istraživanja o izvorima plastičnog onečišćenja u cijelom opskrbnom lancu.

Prošlomjesečna istraga povezala je više od 25 velikih robnih marki koje koriste plastičnu ambalažu s frackingom u američkom Permskom bazenu – opisanom kao ‘ugljična bomba’ zbog katastrofalnog utjecaja koji bi njezina puna ekstrakcija imala na globalne emisije, piše Euronews.

Koliko se plastike u svijetu reciklira?

Kako bi izradili prvu takvu analizu globalnog sektora plastike, istraživači su se oslanjali na nacionalne statistike, industrijska izvješća i međunarodne baze podataka iz 2022.

Otkrili su da je samo 9 posto od 437 milijuna tona nove plastike proizvedene te godine došlo od recikliranih materijala.

‘Globalna stopa recikliranja ostala je stagnirajuća […] odražavajući mali napredak u odnosu na prethodne godine’, prema autorima Quanyin Tan, Khaoula Houssini i Jinhui Li.

SAD – najveći potrošač plastike po glavi stanovnika – ima jednu od najnižih stopa recikliranja u svijetu sa samo 5 posto ponovne uporabe, primjećuju. Pogoršalo se nakon što je Kina 2018. uvela zabranu uvoza plastičnog otpada.

Prelazak s odlagališta na spaljivanje

Iako stopa recikliranja tvrdoglavo ostaje na 9 posto, došlo je do ‘značajnog pomaka’ u odlaganju otpada od odlagališta do spaljivanja.

Odlagališta su i dalje glavno odredište plastičnog otpada, 40 posto, no taj udio posljednjih godina opada, dok je spaljivanje poraslo na 34 posto.

Japan, Kina i EU imaju među najvišim stopama spaljivanja plastičnog otpada, što iznosi 70 posto, 60 posto odnosno 38 posto. U slučaju Europe, to se pripisuje fokusu kontinenta na energetsku obnovu i inicijative za pretvaranje otpada u energiju.

Spaljivanje plastike također nosi svoje rizike, međutim, oslobađajući štetne zagađivače koji zahtijevaju napredne tehnologije i strog regulatorni okvir, upozoravaju istraživači.

Zašto se tako malo plastike reciklira?

Dok potrošači razvrstavaju svoj otpad s najboljim namjerama, samo 38 milijuna tona od 75 milijuna tona plastike koja se svake godine razvrsta i sakupi završi u recikliranju.

Brojni čimbenici koče recikliranje plastike, objašnjava studija. Kao prvo, ogroman niz plastičnih materijala otežava njihovu obradu. Hrana razmazana po plastici, naljepnice i druge vrste kontaminacije dodatno ometaju proces u postrojenjima za recikliranje.

S ekonomskog gledišta, obrada s djevičanskom plastikom često može biti jeftinija od reciklirane plastike, uglavnom zbog fluktuirajućih cijena nafte. To obeshrabruje ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju recikliranja, održavajući niske stope recikliranja.

Istraživači kažu da bi trebalo više učiniti i u fazi dizajna kako bi se osiguralo da se proizvodi mogu učinkovito reciklirati.

Može li međunarodni ugovor zaustaviti protok plastike?

Plastika je integrirana u sve dijelove našeg života, ali baca tešku sjenu na okoliš i gore i nizvodno.

Otprilike 98 posto čiste plastike proizvedene diljem svijeta 2022. godine proizvedeno je iz sirovina na bazi fosilnih goriva, otkriva nova studija, uključujući 44 posto dobiveno iz ugljena, 40 posto iz nafte i 8 posto iz fosilnog plina.

Kako bi se uhvatio u koštac s ovim glavnim izvorom emisija i očistio plastično onečišćenje u okolišu, svijet se bavi pravno obvezujućim sporazumom o plastici.

Pregovori su propali u prosincu, ali bi se trebali nastaviti u kolovozu u Ženevi. Istraživači kažu da se nadaju da će njihov pregled životnog ciklusa plastike pomoći u uspješnom ishodu.

‘Ova je studija još jedan podsjetnik da se ne možemo reciklirati iz plastičnog onečišćenja’, komentira Delphine Lévi Alvarès, voditeljica globalne petrokemijske kampanje pri Centru za međunarodno pravo okoliša, koja nije bila uključena u studiju.

‘Plastika je u biti fosilno gorivo u drugom obliku i služi kao kritična slamka spasa za industriju fosilnih goriva. Prvi i najvažniji korak u rješavanju plastičnog onečišćenja i klimatske krize je smanjenje proizvodnje čiste plastike.’