Globalni problem kojem moramo stati na kraj – Reci neću hrani u smeću
Od mnogih apsurda s kojima se u današnje vrijeme susrećemo, jedan je svakako na vrhu ljestvice – bacanje hrane. Vjerojatnost da se s time nećemo svi složiti, vrlo je mala jer nalazimo se u situaciji da s jedne strane svijeta ljudi gladuju, dok drugi ne razmišljajući – bacaju. Za proizvodnju hrane iskorištava se 70% potrošnje pitke vode i 25% ukupne naseljive površine Zemlje, dok proizvodnja i razgradnja bačene hrane uzrokuje…
Od mnogih apsurda s kojima se u današnje vrijeme susrećemo, jedan je svakako na vrhu ljestvice – bacanje hrane. Vjerojatnost da se s time nećemo svi složiti, vrlo je mala jer nalazimo se u situaciji da s jedne strane svijeta ljudi gladuju, dok drugi ne razmišljajući – bacaju.
Za proizvodnju hrane iskorištava se 70% potrošnje pitke vode i 25% ukupne naseljive površine Zemlje, dok proizvodnja i razgradnja bačene hrane uzrokuje 30% emisija stakleničkih plinova i dovodi do 80% ukupnog krčenja šuma. Prema istraživanjima, u svijetu se godišnje baci oko 1,3 milijarde tona hrane, što je oko trećinu ukupne godišnje svjetske proizvodnje dok istovremeno više od 20.000 djece mlađe od pet godina svakoga dana umire upravo od gladi.* Prema izvješću FAO (Food and Agriculture Organization) oko 90 milijuna tona hrane gubi se godišnje u Europi, dok je monetarna godišnja vrijednost bačene hrane u Hrvatskoj oko tri milijarde kuna.
Ako tu brojku raščlanimo ponaosob, godišnje svaka osoba u prosjeku baci hranu u iznosu od gotovo tisuću kuna. S druge strane, jedna prosječna obitelj u Hrvatskoj na hranu mjesečno potroši gotovo 40% primanja što je s obzirom na sve okolnosti i rast cijena velik udarac na kućni budget. Pretpostavka o daljnjem rastu cijena je dodatna loša vijest, ali dobro je što uz pravilno i maksimalno iskorištavanje namirnica, postoji prostor kako za uštede tako i za smanjenje ovih apsurdnih brojki.
Ovaj globalni problem ozbiljno ugrožava okoliš, posebice vode te utječe na povećane gubitke energije. Suvišno bacanje hrane itekako je moguće smanjiti, uz bolje i racionalnije korištenje namirnica koje se na svakodnevnoj razini upotrebljavaju. Kvalitetnim raspolaganjem otpada i primjenom jednostavnih savjeta, osim što štitimo okoliš, također utječemo i na smanjenje potrošnje vlastitog novca.
Jedna od najznačajnijih informacija o hrani je rok trajanja, koja je potrošačima ujedno i pokazatelj za sigurnu i pravilnu konzumaciju te bespotrebno bacanje onih ispravnih i valjanih namirnica. Jedan od primarnih razloga bacanja hrane u kućanstvima je upravo rok trajanja, odnosno nerazumijevanje navoda o rokovima te razlikovanje ta dva ključna pojma. “Upotrijebiti do” označava do kada se proizvod može konzumirati i ne bi ga trebalo konzumirati nakon tog datuma jer se radi o hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva, dok “Najbolje upotrijebiti do” samo označava do kada proizvod zajamčeno ima svojstva poput mirisa, izgleda ili konzistencije.
Obično su ova svojstva očuvana i nakon navedenog datuma te se hrana s tom oznakom može koristiti i poslije te je sigurna za jelo ako se pravilno skladišti. Nastavno na to, ako određene namirnice s kratkim rokom trajanja ne namjeravate konzumirati odmah, radije potražite one s dužim trajanjem ili ih jednostavno kupite kada vam budu potrebne. S druge strane, ako dolazite ciljano po određene namirnice koje ćete koristiti u nekom kraćem roku, a imajući na umu sve navedeno, uvijek možete uzeti proizvode kojima se bliži istek roka trajanja.
Kaufland je jedan od svijetlih primjera koji se suprotstavlja propadanju hrane pa većini namirnica snižava cijenu kada se približe isteku roka trajanja. Na taj način, svi sudionici već su u sustavu koji će potencijalno smanjiti bacanje hrane, a pritom i uštedjeti. Osim toga, Kaufland u Hrvatskoj već dugi niz godina provodi donacijske programe s ciljem smanjenja bacanja hrane kako bi pomogli potrebitima diljem Hrvatske uz podršku mreže Hrvatskog Crvenog križa i Hrvatskog Caritasa. Čak 36 poslovnica Kauflanda preko već spomenutih direktnih posrednika svakodnevno potrebitima donira voće, povrće, kruh i peciva te namirnice pred istekom roka trajanja.
Kao društveno odgovorna internacionalna kompanija Kaufland poduzima sve radnje kako bi smanjio svoj utjecaj na okoliš, a smanjenje otpada od hrane jedna je od ključnih točaka na kojoj intenzivno rade, zato i ove godine nastavljaju s kampanjom Reci neću hrani u smeću. Osim donacijama, u Kauflandu se protiv bacanja namirnica bore već pri samom naručivanju prehrambenih proizvoda zahvaljujući sofisticiranim sustavima za upravljanje robom i automatiziranim procesima naručivanja robe.
Na taj način naručuju se količine sukladno stvarnim potrebama, a od početka se sprječava nastanak viška robe koja bi završila u smeću. Zalaganje za to da se hrana ne baca u smeće bez razloga te da se počne cijeniti kako ona to i zaslužuje, misao je vodilja ove korporacije, a može biti i svakoga od nas.
Nazovimo ga trendom ili pak potrebom, ali nedvojbeno je kako je recikliranja hrane i iskorištavanje prehrambenog otpada u svijetu itekako prihvaćeno te se na sreću sve više prakticira i u našim krajevima. Ovim načinom ljude se želi osvijestiti da hranu koju već imaju u svojim hladnjacima, a naizgled djeluju trulo ili neupotrebljivo mogu iskoristiti umjesto da završi na otpadu.
Takvim načinom razmišljanja svaki sudionik radi pozitivnu stvar za našu planetu jer smanjuje otpad, sebi trošak, a krajnji rezultat je pozitivno djelovanje na cijeli prehrambeni lanac. Što to točno znači? Ukoliko ste jučer pripremali ručak, od ostatka hrane možete upotrijebiti upravo te iste namirnice za pripremu nekog novog jela za sutrašnji obrok. Dok biste crnu ili mekanu voćku bacili, imajte na umu da je baš starije voće i povrće idealno za pripremanje nekih jela i slastica. Stare banane su savršene za banana bread ili frape, a jabuke se mogu koristiti za pripremu savijače ili pitu dok od ostalog voća i povrća uvijek možete pripremiti zdrave i ukusne smoothie.
Kuhano ili čak pečeno povrće koje ste posluživali kao prilog, za drugi dan može biti krem juha. Neki ostatci od hrane na kraju nisu iskoristivi za pripremu obroka, ali čak i njih ne morate nužno bacati u smeće već ih upotrijebiti za neke druge stvari. Kava koju konzumiramo svakodnevno i čiji talog obično završi ravno u smeću, idealan je kao biljno gnojivo, a često se koristi i za piling lica i tijela. Jela od reciklirane hrane nisu štetna ili manje ukusna, dapače iznenadit ćete se samo ako o namirnici malo razmislite i uključite maštu. Imajte na umu da je ono što nekada gledamo kao otpad, nešto za čime jedan dio svjetskog stanovništva vapi. Statistike i cjelokupna situacija popravila bi se kad bi svatko od nas uložio malo volje i upotrijebio par savjeta ili načina kako da hranu prestanemo bacati. Započnite s nekim od ovih jednostavnih trikova koji će vam promijeniti viziju iskoristivosti namirnica.
Prezrelo voće
Smećkaste kruške i banane narežite, posipajte cimetom i stavite u mikrovalnu na pet minuta – ovako pripremljeno voće idealno je za brzi obrok, a ako imate nešto više vremena i voće koje već duže vrijeme stoje u frižideru, možete ih narezati na što sitnije komade i kuhati u malo vode, dok ne ispari, a voće se gotovo ne raspadne. Umiješajte žličicu meda i malo cimeta te konzumirajte samo ili uz kombinaciju zobene kaše.
Kora od citrusnog voća
Prije nego ogulite naranču, mandarinu ili iscijedite limun, dobro ih operite. Oguljenu ili narezanu koru možete sačuvati u zamrzivaču i kasnije dodavati jelima. Poznato je da limun savršeno ide uz ribu, a krumpir pečen s korom od naranče ili mandarine postaje pravi specijalitet.
Ostaci krumpira
Ako vam je ostao pire krumpir ili kuhani krumpir, u njega dodajte brašno te zamijesite meko tijesto za njoke. Možete ih skuhati i sljedeći dan dodati u umak, ili ispržiti na tavi te dobiti ukusan prilog umjesto klasično prženog krumpira.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji s Kauflandom.