Godinama govorimo o pametnim gradovima. No jeste li znali što je sve potrebno da bi oni nastali?

Živimo u vremenima u kojima je budućnost o kojoj su sanjale generacije prije nas itekako opipljiva. Pametni gradovi o kojima su oni nekad samo maštali pretvorili su se u stvarnost u kojoj neki ljudi već dugo žive.

I da se razumijemo, takvi se pametni gradovi ne nalaze samo tamo negdje daleko, na razvijenom zapadu, nego su nam mnogo bliže nego što to možda mislite.

U Hrvatskoj se naime već godinama ulaže u infrastrukturu koja je potrebna da bi se neki grad mogao nazvati pametnim. No jeste li se ikada zapitali koje sve parametre neka urbana sredina mora zadovoljiti da bi stekla ovu vrlo poželjnu titulu ili kakve to točno prednosti stanovnicima donosi život u takvoj sredini?

Budućnost gradova

S obzirom na to da je urbano stanovništvo u stalnom porastu, shodno čemu rastu površine gradova diljem svijeta, neophodno je iznaći nove i bolje obrasce života koji će gradovima budućnosti omogućiti održiv razvoj. Zato je od ključne važnosti na vrijeme pronaći pametna i održiva rješenja kako bismo i generacijama koje će nas naslijediti osigurali kvalitetan život, a koncept pametnih gradova predstavlja cjelovito rješenje za zelenu budućnost.

Gradovi koji daleko promišljaju moraju promišljati nove vrijednosti, pri čemu je prioritetna transformacija standardnih javnih usluga u personalizirane usluge. Također, uvjereni su stručnjaci, građani i sami moraju sudjelovati u kreiranju usluga koje će koristiti. Još jedna važna stavka odnosi se na to da je u konceptima pametnih gradova izuzetno važno dobro balansirati ulogu privatnog sektora u razvoju jer su pametni gradovi prva nova industrija 21. stoljeća.

Što je to pametni grad?

Mnogo je definicija koje opisuju pojam pametni grad, ali najjednostavnija je ona koja ga, kako se tumači na službenim stranicama Europske komisije, objašnjava kao viziju urbanog razvoja u kojem se koriste digitalna i komunikacijska tehnologija (ICT) te internet stvari (IoT) kako bi se što bolje zadovoljile potrebe građana i unaprijedila učinkovitost gradskih usluga.

Što to točno podrazumijeva? Niz strukturalnih promjena koje se nadopunjuju, a pripadaju procesu digitalne transformacije. Kad govorimo o javnoj rasvjeti, onda je to recimo zamjena običnih žarulja LED rasvjetom. Zatim je tu pitanje smeća. Neki pametni gradovi tako imaju kante s ugrađenim senzorima koji javljaju kada ih je potrebno isprazniti, a ključni su i Wi-Fi pokrivenost te broj punionica električnih automobila…

U Europi su se po tom pitanju zasad istaknuli gradovi kao što su Barcelona, Stockholm, London ili Beč, ali kao što smo već rekli, pametnih gradova ne fali ni u Lijepoj Našoj. U prvom redu mislimo na Dubrovnik, grad koji se na domaćoj sceni nametnuo kao predvodnik zelene tranzicije zahvaljujući provedbi inovativnih projekta kao što su Pametni parking ili Pametne kante za otpad s ugrađenom prešom koja smanjuje volumen otpada i senzorom što javlja komunalcima kada ih treba isprazniti, ali važno je u tom kontekstu spomenuti i gradove poput Zagreba, Rijeke, Vukovara, Zadra ili Bjelovara.

Mreža budućnosti

No da bi pametni gradovi mogli normalno funkcionirati, potrebna je kvalitetna infrastruktura koja će napajati i povezivati sva ta pametna rješenja. I upravo je to jedan od trenutačno najvažnijih zadataka HEP ODS-a koji putem svog Pilot-projekta uvođenja naprednih mreža do 2030. godine u potpunosti planira transformirati naša kućanstva i tako stvoriti pretpostavke da se već spomenutima priključi niz drugih gradova.

Sam je projekt inače vrijedan 176,83 milijuna kuna, a sufinanciran je europskim sredstvima i to u vrijednosti od 85 posto. Uz to, HEP ODS u ovaj će projekt samostalno uložiti 52 milijuna kuna te će ukupna vrijednost investicije u napredne mreže iznositi gotovo 230 milijuna kuna.

Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža – koji će HEP ODS provesti do kraja 2022. godine – odnosi se u prvom redu na digitalizaciju dijela elektrodistribucijske mreže u Hrvatskoj. Projektom će se povećati učinkovitost distribucije električne energije, stvorit će se preduvjeti za povećanje pouzdanosti napajanja električnom energijom, povećat će se broj korisnika s pristupom naprednoj mreži i stvoriti preduvjeti za daljnju integraciju distribuiranih izvora. Ovim projektom HEP ODS ulaže u tri funkcionalna područja napredne elektrodistribucijske mreže: naprednu mjernu infrastrukturu, razvoj i optimizaciju konvencionalne mreže te automatizaciju srednjonaponske mreže.

Kao što smo već rekli, u idućih deset godina HEP ODS u sva hrvatska kućanstva planira ugraditi pametna brojila te će u povijest otići ‘ručno’ očitavanje potrošnje električne energije i plaćanje računa po procjeni. Uvođenje pametnih brojila prvi je korak u uspostavljanju pametne energetske mreže na razini Europske unije, s ciljem postizanja racionalnijeg pristupa proizvodnji, potrošnji i distribuciji električne energije.

Najveća prednost novih brojila je ta što će se struja plaćati po stvarnoj potrošnji iz mjeseca u mjesec te što više neće biti situacija da su računi za struju veći ljeti, kad se pokriva velika razlika napravljena za zimskih mjeseci, već će se potrošnja struje obračunavati bez potrebe da radnik HEP-a dolazi do svakog kućanstva na očitavanje, odnosno potrošači više neće sami morati javljati HEP-u stanje u vrijeme očitavanja.

U sklopu projekta uspostavit će se i napredna mjerna infrastruktura koja će omogućiti precizniji izračun gubitaka i lociranje područja s povećanim gubicima u distribucijskoj mreži, praćenje potrošnje električne energije i aktivno upravljanje potrošnjom na razini krajnjih korisnika.

U tu svrhu će se, po podacima HEP-a, u 6125 transformatorskih stanica ugraditi sumarna brojila, a kod krajnjih kupaca 24.000 postojećih zamijenit će se naprednim brojilima.

Razvoj i optimizacija konvencionalne mreže obuhvatit će zamjenu postojećih 449 transformatora novim i energetski učinkovitijim, što će doprinijeti smanjenju tehničkih gubitaka. Isto tako, automatizacija srednjonaponske mreže obuhvatit će ugradnju 670 daljinski upravljivih uređaja u dubini mreže, što će povećati pouzdanost napajanja smanjenjem trajanja neplaniranih prekida te stvoriti tehničke preduvjete za širu integraciju obnovljivih izvora u elektrodistribucijsku mrežu.