Grenland i Svalbard sve popularnije destinacije u Europi

Nedavno je u glavnome gradu Grenlanda otvorena nova međunarodna zračna luka. Prema Poljskoj izvještajnoj agenciji, nova pista duga oko 2,3 kilometra u zračnoj luci u Nuuku dočekala je prvi zrakoplov Air Greenlanda iz Kopenhagena.

Na brodu su bili dužnosnici, uključujući danskog ministra vanjskih poslova. Izgradnja terminala koštala je čak 800 milijuna dolara.

Očekuje se kako će aerodrom postati ključna komponenta u turističkom razvoju otoka. Cilj je privući turiste iz Europe i Sjeverne Amerike, međutim, investicija izaziva zabrinutost zbog utjecaja na jedinstvenu prirodu.

Luka je projektirana za prihvat 800 ljudi na sat, a sljedeće godine se očekuje početak letova za Kanadu i SAD. Predsjednik Zračne luke Grenlanda ističe kako se ovim projektom želi ne samo povećati broj turista, već razviti i druge sektore gospodarstva.

Otok posjetitelje privlači netaknutim prirodnim okolišem, a samo u 2023. posjetilo ga je više od 130.000 turista. U usporedbi s referentnom 2019. godinom, ovo je porast od 46 posto.

Vlada je postavila ambiciozan cilj da turizam do 2035. čini 40 posto vrijednosti izvoza. Kako bi se to postiglo, potrebno je broj gostiju udvostručiti.

Trenutno u izvoznom sektoru Grenlanda dominira ribolov, a njegovo stanovništvo uglavnom sačinjavaju Inuiti. Veći dio je prekriven ledenjacima, dok ljudi uglavnom žive na obali u poprilično teškim uvjetima.

Otok je autonomni teritorij Danske, a zbog klimatskih promjena i otapanja ledenjaka postaje sve pristupačniji.

Zaštita prirode

Ulaganja u turizam, s druge strane, izazivaju zabrinutost stanovnika i stručnjaka koji kao primjer navode Island gdje je povećanje broja turista dovelo do širenja infrastrukture – nauštrb prirode, naravno.

Grenlandska vlada je, međutim, uvela propise za sprječavanje izvoza dobiti od turizma, zahtijevajući da 65 posto dionica u turističkim tvrtkama bude u vlasništvu lokalnog stanovništva. Time se želi osigurati da dobrobiti razvoja turizma osjete mještani.

U početku je bio vidljiv skepticizam oko troškova i ekološkog utjecaja novog aerodroma, ali podrška javnosti je s vremenom rasla. Tvrtke poput Polar Seafood, koja prodaje morske proizvode, u izravnim letovima vidi nove prilike za rast, a Inuk Hostel se već priprema za povećani broj gostiju.

Otvaranje novog međunarodnog aerodroma u Nuuku nedvojbeno će svoriti nove poslovne prilike.

Kasnije ove godine planirano je pokretanje veza iz još dva danska grada te također iz Kanade i SAD-a. Značajno je i da će do 2026. biti izgrađene nove zračne luke u gradovima Ilulissat i Qaqortoq.

Studije pokazuju da je turizam odgovoran za oko osam posto globalnih emisija stakleničkih plinova, a većina se pripisuje zrakoplovima i brodovima koji prevoze turiste iz bogatih zemalja.

To je posebna briga za Ilulissat i Qaqortoq, popularna udaljena mjesta za istraživanje fjordova. Međutim, grenlandska vlada ima u planu zakon koji bi štitio prirodu.

Predloženi zakon koristio bi sustav zoniranja čime bi se ograničio pristup određenim područjima: zelene zone bile bi dostupne svim turistima, žute bi imale ograničenja, a crvene bi zabranile pristup svim turoperatorima.

Udruga operatera ekspedicijskim krstarenjima Arktikom, međutim, smatra da će zakoni ograničiti posjete nenaseljenih područja, a što je bit ekspedicijskih putovanja, piše portal Morning Brew.

Norveški Svalbard

Svalbard je norveška otočna skupina u Arktičkom oceanu smještena između Grenlanda i Nove zemlje. Veći je dio otočja pod zaštitom (nacionalni parkovi, rezervati prirode).

Unutrašnjost je većim dijelom pokrivena ledenjacima koji mjestimično dopiru do mora, a zbog tople morske struje, obale se ljeti ne zaleđuju. Srednja temperatura u ožujku iznosi od –16 do –22°C, a u srpnju 4 do 6°C.

Norveška mijenja ekološke propise na Svalbardu, označavajući time značajnu prekretnicu za arktički kruzing turizam. Kako bi očuvala jedinstvenu divljinu i životinjski svijet jednog od najvećih europskih netaknutih područja, vlada od 2025. godine uvodi mjere kojima se ograničavaju kruzeri.

Mjere bi trebale redefinirati budućnost posjećivanja ove udaljene destinacije.

Arhipelag je značajna atrakcija za ljubitelje prirode nudeći na ekspedicijskim brodovima priliku za istraživanje jednog od posljednjih netaknutih područja u Europi.

Dok brodovi za krstarenje koji plove u regiju općenito nisu veliki kruzeri, njihov broj se posljednjih nekoliko godina značajno povećao. Ekspedicijski brodovi u prosjeku prevoze između 50 i 500 putnika.

Longyearbyen, najsjeverniji grad na svijetu smješten na Svalbardu, povremeno ipak posjećuju veći kruzeri, iako oni rijetko plove u ekološki osjetljivim područjima. Uvođenje strogih mjera od 2025. uključuje ograničenja broja gostiju na kopnu te ograničenja veličina brodova.

Očekuje se kako će ove novosti drastično promijeniti iskustvo krstarenja Arktikom.

Prema novim propisima, brodovi koji posjećuju Svalbard sada će biti ograničeni na 200 putnika u zaštićenim područjima. Nadalje, značajno će se smanjiti mogućnosti promatranja kultnih arktičkih divljih životinja poput morževa.

Propisi sada nalažu odstojanje od najmanje 150 metara osiguravajući im neometano stanište, ali i ograničavajući bliske susrete.

Brodovi se, osim toga, moraju pridržavati ograničenja brzine od pet čvorova unutar 500 metara od litica na kojima borave ptice. Ova se uredba provodi tijekom osjetljivog razdoblja od početka travnja do kraja kolovoza.

Postoje i zabrane probijanja tvrdog leda kako bi se zaštitila staništa tuljana, polarnih medvjeda i morževa koji na ledu odmaraju, razmnožavaju se i love.

Razbijanje leda također može ubrzati topljenje povećanjem količine otvorene vode koja apsorbira više sunčeve svjetlosti nego led. Ta apsorpcija, iako minimalna, dovodi do viših temperatura vode i može pridonijeti globalnom trendu otapanja leda, dodatno pogoršavajući učinke klimatskih promjena.

I izazov i prilika

Novi propisi predstavljaju i izazove i prilike za turizam. Iako ograničenja mogu smanjiti fleksibilnost i opseg plova Arktikom, ona također potiču održiviji i pristup pun poštovanja istraživanju jednog od posljednjih divljih prostora planeta.

“Klimatske promjene zajedno s povećanom ljudskom aktivnošću, rezultirale su velikim pritiskom na ranjive arktičke divlje životinje i prirodu na Svalbardu. Sada pooštravamo ekološke propise kako bismo ojačali zaštitu flore i faune”, izjavio je početkom godine za High North News Andreas Bjelland Eriksen, norveški ministar klime i okoliša.

Suprotno percepciji da bi kruzeri koji se odvaže ploviti do Svalbarda prvenstveno mogli uzrokovati smetnje, njihov je doprinos bio pozitivan. Tvrtke poput Oceanwide Expeditions iz Nizozemske i Quark Expeditions iz Kanade, između ostalih, tijekom godina su provodile inicijative za zaštitu okoliša. Ovi programi odigrali su ključnu ulogu u uspostavljanju mnogih trenutnih pravila i propisa.

Udruga operatora krstarenja Arktičke ekspedicije (AECO) izrazila je zabrinutost u vezi s propisima koji utječu na aktivnosti krstarenja na Svalbardu. Organizacija navodi da je razočarana procesom donošenja politika i usvojenim strogim mjerama za koje vjeruju da će značajno utjecati na operacije i dodatno opteretiti područja koja su još uvijek dostupna za iskrcavanje.

Unatoč opsežnom procesu konzultacija i naporima industrije da ponudi druga rješenja za zaštitu divljih životinja i divljine Svalbarda, udruga smatra da su nova ograničenja pravi izazov.

Gledajući s druge strane, zahtjev da brodovi plove s manje putnika ili potpuna zabrana većih plovila u određenim područjima, mogli bi dovesti do ekskluzivnijeg i potencijalno više obogaćujućeg iskustva za one koji ih posjete.

Ova promjena može također potaknuti razvoj manjih, ekološki prihvatljivijih brodova dizajniranih posebno za osjetljiva okruženja poput Svalbarda.

Najveći nacionalni park

No, vratimo se još malo Grenlandu, danskom otoku u Arktiku koji ipak spada pod Sjevernoameričko kopno i geološki je dio Kanadskog štita. Od Američko-arktičkog arhipelaga na zapadu odijeljen je Davisovim vratima, Baffinovim zaljevom, Smithovim prolazom, uvalom Kane i kanalom Robesonom, od Svalbarda Grenlandskim morem, a od Islanda Danskim prolazom.

Prostirući se preko gotovo polovice najvećeg otoka na svijetu (ako izuzmemo Australiju koja je zaseban kontinent), Nacionalni park Sjeveroistočni Grenland trenutno je najveći nacionalni park na svijetu i najveće kopneno zaštićeno područje.

Do parka se najjednostavnije dolazi iz Ittoqqortoormiita, najbližeg grada, ljeti brodom, a zimi psećim zapregama s lokalnim lovcima.

Teško je zamisliti njegovu veličinu koja iznosi gotovo milijun četvornih kilometara. Veći dio parka obuhvaća grenlandska ledena ploča, no ne treba zanemariti i dugu, razvedenu obalu koja je dom mošusnim govedima, polarnim medvjedima i mnogim drugim arktičkim životinjama.

Sa svojom beskrajnom nenastanjenom ledenom divljinom i toplim ljudima koji žive u skladu s njom, Grenland je zemlja ekstrema. Inuiti su autohtoni narod Arktika poznat po svojoj gostoljubivosti, čak i po tome da putnicima otvaraju vrata svojih domova kako bi im ponudili grenlandsku kavu, opojnu mješavinu viskija, kave i likera od naranče te ukrašenu šlagom.

Zahvaljujući ledenoj ploči u središtu otoka i santama leda oko njega, ovo odredište nije nalik niti jednom drugom na svijetu. Brodom s Islanda može se doći u obalni grad Ilulissat koji je poznat po impresivnom fjordu uvrštenom na UNESCO-ov Popis svjetske baštine i santama leda pokraj kojih i najveći brodovi izgledaju sićušno.

Posjetitelji mogu poći u obilazak brodom ili uživati u izletima na motornim saonicama u brda oko grada ili u uzbudljivim izletima tijekom polarne noći do najtamnijih lokacija na kojima će im se pružiti najbolja prilika za uočiti polarnu svjetlost.

No, kako bi u tim ljepotama mogle uživati i buduće generacije, važno je pravilno upravljati turizmom i ne povoditi se samo zaradom.