no planet b tportal
menu
Living

Hoće li se naplaćivati porez na često letenje avionom? Evo kako bi to funkcioniralo

(I.Ba., Foto: Dino Stanin/Pixsell) 28. listopada 2024. • ~5 min

Putnici u Europi koji često lete mogli prikupiti 64 milijarde eura i smanjiti emisije za petinu, navodi se u novom izvješću ekoloških kampanja Stay Grounded i New Economics Foundation (NEF). Porez bi se, naime, povećavao sa svakim dodatnim letom pojedinca u godini. Istovremeno bi naknada za one putnike koji lete rjeđe, manje, bila jeftinija.

Putnici u Europi koji često lete mogli prikupiti 64 milijarde eura i smanjiti emisije za petinu, navodi se u novom izvješću ekoloških kampanja Stay Grounded i New Economics Foundation (NEF). Porez bi se, naime, povećavao sa svakim dodatnim letom pojedinca u godini. Istovremeno bi naknada za one putnike koji lete rjeđe, manje, bila jeftinija.

90 organizacija i 47 akademika, uključujući Greenpeace i ActionAid International, dali su podršku ideji.

Zašto bi česti putnici trebali biti više oporezovani?

Trenutačno svi koji lete plaćaju isti iznos zrakoplovne pristojbe u Europi.

‘Nije važno letite li u posjet svojoj obitelji prvi put u godin ili letite desetim godišnjim letom do svoje luksuzne kuće na obali – za taj ćete let platiti istu pristojbu’, objašnjava Magdalena Heuwieser, aktivistica zrakoplovne kampanje u mreži Stay Grounded.

Namet za česte letove bio bi pravedna mjera za zrakoplovstvo, koja bi smanjila prekomjerne letove za bogate putnike, a istovremeno povećala prihode – uključujući širenje i pružanje pristupačnih željeznica i javnog prijevoza.’

Također bi moglo pomoći da se izjednače uvjeti za zelenije oblike prijevoza.

‘Trenutačno je putovanje zrakoplovom umjetno jeftino zahvaljujući subvencijama i poreznim olakšicama koje nisu proširene na prijevoz s niskim ugljikom poput vlakova’, objašnjava Cat Jones, stručnjak za održiva putovanja i osnivač tvrtke za putovanja bez letova Byway.

‘Naknada za česte putnike mogla bi pomoći u smanjenju potražnje za letovima – posebno tamo gdje postoje fantastične zemaljske alternative.’ To bi moglo smanjiti emisije iz zrakoplovstva za 21 posto, dodaje ona.

Rezultati ankete u izvješću pokazuju da 52 posto ispitanika u zapadnoj Europi uopće ne leti avionom niti jednom godišnje, dok samo 11 posto ljudi leti više od tri puta godišnje, piše Euronews.

To je uvelike usmjereno prema bogatima: 35 posto kućanstava koja zarađuju više od 100.000 eura uzima tri ili više povratnih letova godišnje u odnosu na samo 5 posto kućanstava koja zarađuju manje od 20.000 eura.

‘Samo usmjeravanjem na ovu malu manjinu putnika zračnim putem možemo smanjiti naš utjecaj na klimu, a istovremeno zadržati pristup najvrjednijim uslugama koje zračni promet pruža ostatku društva’, kaže Finlay Asher, inženjer zrakoplovstva u zrakoplovnoj industriji.

Kako bi funkcionirao porez na česte letove?

U izvješću se predlaže porez na česte letove koji bi primjenjivao sve veće razine poreza na svaki let kojim osoba ide u godini. Dodat će se svim putovanjima koja polaze iz Europskog gospodarskog prostora (EEA) i Ujedinjenog Kraljevstva, isključujući prva dva putovanja.

Izvješće također predlaže doplatu za putovanja koja najviše zagađuju: letove na srednjim i dugim relacijama, kao i sjedala u poslovnoj i prvoj klasi.

Za prvi i drugi let u jednoj godini primjenjivala bi se naknada od 50 eura za srednje relacije i 100 eura za duge, poslovne i prve klase.

Za treći i četvrti let svakoj bi se karti dodalo 50 eura pristojbe plus dodatnih 50 eura doplate za srednje relacije i 100 eura za veće udaljenosti i klase udobnosti.

Za peti i šesti let pristojba bi se popela na 100 eura po letu, plus dodatne naknade. Za sedmi i osmi let naknada bi iznosila 200 eura, a za svaki sljedeći let bi se povećavala na 400 eura.

Time bi povremeni letovi za skupine s nižim prihodima ostali pristupačnima, dok bi se ciljalo na prekomjerno onečišćenje uzrokovano bogatim putnicima koji često lete.

Što bi platio porez za česte putnike?

Namet bi predstavljao šesterostruko povećanje europskih prihoda od poreza na zrakoplovstvo – što je ekvivalentno oko 30 posto cjelokupnog godišnjeg proračuna EU-a.

Dodatni prihod generiran samo kroz EU (51 milijardu eura) mogao bi financirati 20 posto godišnjih javnih ulaganja potrebnih da EU ispuni svoje klimatske ciljeve, procjenjuje se u izvješću.

‘Kada je riječ o zaustavljanju klimatskih promjena, Europa se suočava s ogromnim nedostatkom financijskih sredstava’, kaže Sebastian Mang, viši istraživač na NEF-u.

‘Učestali porez na letenje mogao bi znatno pridonijeti fondovima EU-a i mogao bi se iskoristiti za generiranje stotina milijardi kapitala za ulaganja u javni prijevoz, energiju vjetra i sunca te obnovu prirode’, predlaže.

‘U isto vrijeme, dio sredstava trebao bi biti namijenjen doprinosu EU-a zemljama s nižim i srednjim dohotkom koje se suočavaju s oštrim krajem klimatske krize.’

Za razliku od drugih oblika prijevoza, zrakoplovstvo je trenutno visoko subvencionirano. U izvješću se preporučuje da se ukine trenutno oslobađanje zrakoplovstva od poreza na gorivo i PDV-a.

‘Krajnje je vrijeme da demokracija upotrijebi ovu posljednju snagu ljudske prirode kako bi obuzdala nepotrebno razaranje koje jet-setting moje klase uzrokuje i da učinkovito zahtijeva da pridonesemo troškovima spašavanja ovog planeta,’ kaže Marlene Engelhorn, austrijska milijunašica i osnivačica taxmenow.eu, inicijativa bogatih ljudi koji aktivno rade za poreznu pravdu u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.

Kako bi česte naknade za letenje mogle smanjiti emisije iz zrakoplovstva?

Porez na česte letove mogao bi rezultirati padom emisija iz zrakoplovstva za 21 posto, procjenjuje se u izvješću. To bi uglavnom proizašlo iz činjenice da samo 5 posto ljudi – onih koji najčešće lete – manje lete zbog te politike.

‘Potrebno je trenutačno smanjenje emisija ugljika kako bi se sektor zrakoplovstva uskladio s ciljevima Pariškog sporazuma o klimi’, kaže Stefan Grebe, autor studije ekonomskog modeliranja CE Delft koju je naručio Stay Grounded za izračun potencijalnog utjecaja nameta.

‘Inače će zrakoplovstvo vjerojatno pridonijeti prekoračenju preostalih proračuna ugljika, a osim toga zahtijeva neproporcionalne količine čiste energije i zemlje ili ovisi o neizvjesnim tehnološkim otkrićima.’