Hrvat koji živi zero waste: ‘Mjesečno proizvedem tek jednu šaku plastike, a u godinu dana sam kupio samo jednu ZG vrećicu od 10 litara’
Marko Capek, zero waster i član žirija LAQOthona poziva sve da se prijave na novo izdanje nagradnog natječaja tech idejnih rješenja s nagradnim fondom od 18 tisuća eura
Marko Capek, zero waster i član žirija LAQOthona poziva sve da se prijave na novo izdanje nagradnog natječaja tech idejnih rješenja s nagradnim fondom od 18 tisuća eura
Globalno tržište zero waste ambalaže dosegnulo je vrijednost od dvije milijarde američkih dolara u 2022. godini, a očekuje se da će doseći otprilike 4,63 milijarde američkih dolara do 2032. Ovakve brojke pokazuju da svijet sve više razumije važnost održivih rješenja u svim segmentima života, ali pravi pokazatelj su rezultati življenja na zero waste način. Podaci pokazuju da recikliranjem jedne tone materijala (otpada) prosječno se štedi tri tone emisije ugljika.
Kada se govori o zero waste načinu života, najveći su izazov mitovi i loša informiranost. Upravo o tome smo razgovarali s Markom Capekom, inženjerom elektrotehnike sa specijalizacijom iz područja obnovljivih izvora energije, impresivnom osobom po svom iskustvu i znanju, ali prvenstveno po zero waste lifestyle-u.
Capek je svoje iskustvo stekao kroz desetogodišnji rad za United Nations Development Programme (UNDP) na projektima vezanima za energetsku efikasnost i pravilno gospodarenje energijom u Hrvatskoj, ali i regiji prema centralnoj Aziji do Tajikistana i Kirgiske Republike. Zadnjih godina djeluje kroz udrugu Terra Hub te inicijativu Održivi život, a promovira način života bez plastike, s malo otpada i u harmoniji sa svim živim što nas okružuje.
Kako je živjeti zero waste? Je li skupo? Pomozi nam shvatiti kako to izgleda i koji su najveći izazovi.
Iskreno, to je jako jednostavno i čovjeku ne oduzima ni jedan oblik komfora. U svom životu imam sve i jedem i sladolede i čokolade. Jedino što sam trebao uključiti je čvrsta namjera i volja da kao jedinka na ovom planetu živim ekološki manje invazivno. Živim i zdravije i živim jeftinije, a imam sve. U praksi to izgleda tako da koristim samo ono što stvarno trebam i da kupujem samo ono što mi je stvarno potrebno. Učim da ne stvaram smeće i unutar sebe i oko sebe. Svaka navika će se promijeniti ako za to postoji čvrsta namjera. Kada vidite na koji način ljudi žive na ovoj planeti u nekim siromašnim sredinama, zadovoljni ste i s najmanjim.
Za početak, proizvodim svoju kozmetiku. Prije nego pomislite da je to malo previše, samo ću reći da u sat vremena, s 20 eura materijala, napravim ogromnu kocku sapuna koja meni i mojem kućanstvu traje godinu dana, a svaki ga dan koristimo. Ovakav se sapun smatra jednim od najzdravijih sapuna i 100 posto je prirodan, veganski i biorazgradiv. I takvi su svi moji proizvodi. Jednostavnije je od pečenja kolača, a u svom životu izbacit ćete komercijalno dostupnu industrijsku kozmetiku koja je često štetna i za nas i za okoliš. Svatko može naučiti raditi svoju kozmetiku, barem jedan mali dio koji mu je potreban, i tako će izbaciti jedan veliki dio nepotrebne plastike, nepotrebnih troškova i odlazaka u drogerije.
Kada bih krenuo u detalje, pričao bih do prekosutra, ali evo kako ću najbolje dočarati – zbog ovakvog načina života mjesečno proizvedem tek jednu šaku plastike, a u godinu dana sam kupio samo jednu ZG vrećicu od 10 litara.
Najveći izazov je naći trgovine i alternative koje omogućuju da neke proizvode kupujemo u ekološki manje invazivnom pakiranju kao što je papir koji ima prednost pred plastikom. Izazov je i sjetiti se svaki put kad idem u trgovinu ponijeti svoje stare vrećice i svoju ambalažu. No, sve je stvar volje i navike.
Kako vidiš ulogu tehnologije u unapređenju održivosti i zaštite okoliša?
Najbitnije je na koji način se koristi tehnologija. Sa sjekirom se može izgraditi kuća, a može se i srušiti. Ne smijemo zaboraviti da je čovjek taj koji barata tehnologijom, i bez čvrste namjere i volje da svijet učinimo boljim mjestom, sama tehnologija nas neće izvući iz trenutnih ekoloških izazova kojima svjedočimo u našem životnom vijeku.
Ove si godine ponovo član žirija poznatog nagradnog natječaja tech održivih ideja s nagradnim fondom od 18 tisuća eura, a namijenjen je svim pojedincima i timovima koji vjeruju da će upravo zelena tehnologija svijet učiniti boljim. Reci nam malo o LAQOthonu, kako je bilo prošle godine?
LAQOthon je nagradni natječaj tech održivih ideja, a mogu se prijaviti svi. Prošlogodišnje je izdanje imalo više od 250 prijava, a od 4. prosinca ove godine su krenule prijave za novo izdanje. Organizator je Croatijino LAQO osiguranje, prvo 100 posto digitalno osiguranje. Prijave traju do 7. siječnja 2024. godine nakon čega slijedi žiriranje, a deset najboljih će svoje ideje predstaviti na Bug Future Showu. Tamo će šesteročlani žiri sastavljen od tech, business i sustainability stručnjaka odabrati tri pobjednika koji odnose vrijedne nagrade – nagradni natječaj je 18 tisuća eura, a osim toga, sudionici će imati priliku povezati se s mentorima, stručnjacima iz industrije te potencijalnim investitorima.
Bilo mi je jako zanimljivo prisustvovati na prošlogodišnjem LAQOthonu. Bilo je zanimljivih prijava, bilo je svega i svačega, bilo je različitih angleova gledanja na problematiku i različitih rješenja. Nama koji ocjenjujemo projekte u takvim je trenucima najveći izazov izaći iz svoje vlastite strukture promatranja da bi pokazali razumijevanje za druge moguće tokove misli. Da bi stvorili kapacitete za inovativna rješenja moramo se osloboditi tradicionalnih obrazaca razmišljanja i prihvatiti različitosti.
Što je najteže kod žiriranja?
Najteže je odabrati samo nekoliko najboljih. Nitko ne želi zakinuti niti obeshrabriti one koji nisu osvojili nagradu ili prošli u finalni krug natječaja. Jer u mojoj glavi su pobjednici svi koji žele živjeti boljim životom.
Što bi poručio svim potencijalnim sudionicima?
Započetak bi izrekao veliko ‘hvala’ da u svojem privatnom i profesionalnom životu razmišljate kako da svijet učiniti boljim. Prijavite se sa srcem i čvrstom namjerom, ali neka vas ne obeshrabri ako vaša ideja ili vaš projekt ne završi u finalnom krugu. Teško je od toliko prijava odabrati najbolja tri. Isto tako, želim još jednom naglasiti da sama tehnologija neće popraviti ovaj svijet ako ne mijenjamo navike njezinih korisnika. Već smo dosta toga razvili, ali naši ekološki problemi većinski su postali samo gori. Svima onima koji će se prijaviti želim puno uspjeha i, iako će se svi prijavljivati s odvojenim prijavama, moramo shvatiti da smo svi na ovoj planeti jedna jedinstvena jedinka i naše jedinstvo je ono što će uljepšati naš privremeni boravak na mjestu koji zovemo planet Zemlja.
LAQOthon je jedna od inicijativa kojima Croatia osiguranje i LAQO prepoznaju najbolje talente i inovatore i daju im priliku da svoje projekte predstave široj poslovnoj zajednici. Više detalja može se pronaći na https://www.laqo.hr/laqothon/.