Industrija vatrometa cvjeta: Kako oni utječu na ljudsko zdravlje i okoliš

U Londonu se svake godine u nebo digne do 12 000 vatrometa. Privremena zabrana vatrometa u New Yorku također je ukinuta na vrijeme za novogodišnju noć, dok je u Las Vegasu lanac vatrometa bio ispaljen s krovova 10 gradskih hotela i kasina.

Naime, svake godine Amerikanci ispale gotovo 300 milijuna funti (136 000 tona) vatrometa – gotovo jednu funtu za svaku osobu koja živi u SAD-u. Europa uvozi oko 30 000 tona (66 milijuna funti) vatrometa svake godine, iako je ta brojka dramatično manja od 110 000 tona (253 milijuna funti) vatrometa u godinama prije pandemije. Globalno, industrija vatrometa je u procvatu – veličina tržišta procijenjena je na 2,69 milijardi dolara (2,14 milijardi funti) 2024. godine, a predviđa se da će dosegnuti 3,65 milijardi dolara (2,91 milijarda funti) do 2032. godine, piše BBC.

To je puno eksplozija i svjetlucanja u zraku – ali i puno dima i krhotina koje ne samo da mogu naštetiti planetu, već također mogu oštetiti pluća ljudi u blizini. Studije su pokazale da svake godine, nakon velikih vatrometa kojima se obilježava doček Nove godine, 4. srpnja, Diwali i mnogih drugih, kvaliteta zraka može drastično pasti zbog onečišćenja koje ti prikazi bacaju u atmosferu. Ali koliko štete oni zapravo čine?

Smatra se da je vatromet nastao u Kini tijekom 2. stoljeća prije Krista izumom baruta prije nego što se proširio svijetom. Moderna kemija ih je od tada transformirala u sve spektakularnije oblike, uvodeći nove efekte i boje u njihove glasne eksplozije. Ali kako se njihova upotreba kao slavljenika za ugađanje gomile povećala, postalo je jasno i da mogu utjecati na divlje životinje, okoliš, a potencijalno i na ljudsko zdravlje.

Štetno za naše zdravlje?

Najviše pažnje o opasnostima od vatrometa usmjereno je na ozljede i opekline uzrokovane eksplozijama u nesrećama ili incidentima namjerne zlouporabe. Ozljede uzrokovane vatrometom svakako su se povećale posljednjih godina.

Ali postoje i drugi dalekosežni učinci ovih slavljeničkih spektakala, posebno kada se prikazuju na velikim ekranima poput onih za Novu godinu i 4. srpnja u SAD-u. Dok vatrometi stvaraju velike količine dima, što često može imati vidljivo negativan utjecaj na kvalitetu zraka, oni također ispuštaju druge zagađivače koje je teže vidjeti.

Peter Brimblecombe, profesor znanosti o okolišu na Sveučilištu East Anglia u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali koji živi u Waikikiju na Havajima, objavio je rad 2023. analizirajući kako vatromet također može doprinijeti zagađenju česticama u zraku iznad grada Honolulua. Otkrio je da je tijekom noći na Novu godinu došlo do značajnog porasta čestica u zraku iznad grada, za koje kaže da daleko nadmašuju broj dozvola kupljenih za noćni vatromet. Sumnja on da veći dio dolazi od ilegalno kupljenog vatrometa.

Studija onečišćenja zraka česticama u gradovima Brno u Češkoj Republici i Graz u Austriji pokazala je velike, ali privremene skokove ove vrste onečišćenja zraka između ponoći i 6 ujutro na Novu godinu. Metali i legure koji se obično koriste u gorivu i bojilima vatrometa bili su posebno prisutni u česticama onečišćenja.

Druga studija, koja se provodila u Njemačkoj tijekom 11 godina, otkrila je ‘drastično’ povećanje koncentracija čestica na novogodišnje dane. Daljnjim istraživanjem utvrđeno je da se oko 80% čestica koje emitira vatromet mogu udisati – što znači da mogu doprijeti do pluća. Ove fine čestice čađe povezuju se s nizom zdravstvenih problema, uključujući astmu, bolesti srca i nisku porođajnu težinu.

Ali to nije ograničeno samo na Novu godinu. U nekim područjima koncentracija onečišćenja finim česticama poznata kao PM2,5 može biti između 1,5 i 10 puta veća od normalne u noći 4. srpnja i sljedećeg dana, prema jednoj studiji o kvaliteti zraka u Kaliforniji 2019. i 2020. godine. Drugo istraživanje na 315 mjesta diljem SAD-a 2015. pokazalo je da su koncentracije PM2,5 bile u prosjeku 42% više na nacionalnoj razini tijekom praznika 4. srpnja. Najgore pogođena područja – ona koja su bila najbliža velikim vatrometima – vidjela su da se koncentracija PM2,5 gotovo učetverostručila. Ali onečišćenje je obično kratkotrajno i ima tendenciju da se smanji do podneva sljedećeg dana.

‘Definitivno, opterećenje onečišćujućim tvarima se povećava tijekom događaja’, kaže Brimblecombe. ‘Loša kvaliteta zraka i povezani zdravstveni rizici dio su novogodišnje noći na Oahu [na Havajima] već mnogo godina. I to ostaje problem koji i dalje privlači pozornost.’

Brimblecombe je u vlastitoj studiji otkrio ‘oštar porast’ koncentracije PM2.5 tijekom slavlja vatrometa.

Vatromet također ispušta veliku količinu drugih zagađivača zraka, posebice sumporov dioksid, ugljični dioksid i ugljični monoksid uz čestice.Teški metali, koji vatrometu daju jarke boje, također su često otrovni, a testovi na miševima pokazali su da onečišćenje česticama koje ih sadrži može biti štetno. Jedna nedavna studija onečišćenja zraka u sjevernom Utahu koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Brigham Young u Provu, Utah, otkrila je da su koncentracije metala poput bakra, kalija, barija, kroma, vanadija i stroncija naglo porasle tijekom praznika zbog dima od vatrometa. Slični skokovi u ovim elementima pronađeni su nakon novogodišnjeg vatrometa u Grazu i Brnu.

Pojedinci izloženi visokim razinama zagađivača zraka pokazali su povećanu prevalenciju kroničnog kašlja, sluzi i gubitka daha – te su stoga izloženi povećanom riziku od razvoja astme, raka pluća i drugih bolesti dišnog sustava. Ali ne postoji nužno izravna veza između vatrometa i dugoročnih utjecaja na zdravlje – iako pirotehničari mogu biti dugoročno izloženi ovim zdravstvenim problemima, većina učinaka vatrometa na publiku je kratkoročna, kaže Brimblecombe.

‘Teže je uspostaviti vezu sa zdravljem, ali mislim da više pate radnici nego šira javnost’, kaže. ‘Ipak, postoje neki dokazi s Islanda da su napadi astme porasli, ali statistika je loša jer malo ljudi živi na Islandu.

Neki znanstvenici procjenjuju da je nekoliko stotina milijuna ljudi širom svijeta svake godine izloženo dimu vatrometa, iako je teško reći koliko je ta brojka zapravo točna.

U jednom dokumentu koji proučava kako vatromet utječe na zdravlje dišnog sustava ukazala je na potrebu za dodatnim istraživanjem, posebice o tome kako vatromet utječe na osobe s astmom i drugim respiratornim bolestima. Istraživači su otkrili da bi osobe koje pate od respiratornih bolesti trebale ‘izbjegavati jaku izloženost’.

U izvješću se dodaje da su djeca posebno osjetljiva na štetne učinke izloženosti okolnom zraku, a druga istraživanja u Mađarskoj također pokazuju da se čini da se čestice od vatrometa talože u njihovim dišnim putovima tri puta više nego kod odraslih.

Utjecaj na planetu

Vatromet također može izazvati šumske požare koji dovode do dugotrajnijeg i raširenog onečišćenja zraka. Jedna analiza šumskih požara na saveznoj zemlji u SAD-u u razdoblju od 37 godina od 1980. pokazala je da se 11 294 od gotovo 600 000 požara u tom razdoblju može pripisati vatrometu. Gradonačelnik New Yorka nedavno je objavio da ukida zabranu vatrometa kako bi dopustio izlaganje za vrijeme nadolazeće proslave Nove godine. Privremena zabrana uvedena je zbog zabrinutosti zbog šumskih požara nakon nedostatka padalina u državi.

Veliki šumski požari mogu poslati onečišćenje visoko u atmosferu, uzrokujući njegovo širenje tisućama milja, tijekom kojeg vremena može postati otrovnije.

Ali vatrometi stvaraju i drugi otpad koji traje mnogo dulje nakon što blistave eksplozije izblijede i dim se raziđe.

Jedno istraživanje Američkog geološkog instituta i Službe za nacionalne parkove otkrilo je da su uzorci vode uzeti iz okolice Mount Rushmorea između 2011. i 2015. pokazali povišene razine perklorata, koji se koristi kao pogonsko gorivo u vatrometu, u područjima gdje je 4. srpnja bio vatromet. Također je pronađena povišena razina kemikalije u tlu gdje je lansiran vatromet i gdje su pale krhotine rakete. Druga studija iz 2007. o jezeru u Adi, Oklahoma, pokazala je da su razine perklorata porasle nakon vatrometa 4. srpnja do 1028 puta više od razina viđenih prethodnih dana. Tada je trebalo 20-80 dana da se kontaminacija vrati na pozadinske razine.

Postoji zabrinutost da ova kontaminacija može pronaći put do vode za piće, gdje visoke razine perklorata mogu ometati rad ljudske štitnjače. Agencija za zaštitu okoliša sada financira studiju vrijednu 2,5 milijuna dolara (2 milijuna funti) kako bi se procijenilo koliko perklorata iz vatrometa dospijeva u jezera, rijeke i potoke diljem SAD-a.

Ali postoje i drugi problemi koji proizlaze iz fizičkog otpada koji za sobom ostavlja vatromet.

‘Istraživanje o plastičnom onečišćenju od vatrometa svakako uzima maha’, kaže Elizabeth Westhead, bioznanstvenica sa Sveučilišta East London, UK. Westhead je koautorica studije o razinama mikroplastike u rijeci Temzi u Londonu tijekom novogodišnjeg razdoblja. ‘[Postoji] sve više dokaza o njegovom utjecaju na okoliš’, kaže ona.

Westhead i njezini kolege proučavali su dio rijeke Temze u blizini Westminstera – gdje se održava godišnji novogodišnji vatromet – i otkrili su da je mikroplastike ‘znatno više’ u tom području nakon dramatičnog vatrometa 2020. Studija je pokazala da se mikroplastika povećala za više od 1000 %u razdoblju od 24 sata.

‘Ovaj kratkoročni veliki priljev mikroplastike od vatrometa imat će štetan utjecaj na ekologiju rijeke i susjednih vodenih putova’, kaže glavna autorica studije Ria Devereux, istraživačica održivosti na Sveučilištu East London. ‘Bila sam znatiželjna, pogotovo jer nisam naišla na nikakvu literaturu o mikroplastici iz vatrometa. Očekivala sam nešto mikroplastike, ali ni blizu količine koju sam našla.’

‘Mislim da smo svi bili u šoku što je toliko mikroplastike ušlo u vodovodni sustav nakon 15-minutnog vatrometa.’

Studija je značajna, objašnjava Devereux, jer mikroplastiku i polimerne kemikalije mogu preuzeti vodene i morske životinje, ulazeći u prehrambeni lanac.

Ali natjerati ljude da obrate pozornost na plastično onečišćenje uzrokovano vatrometom može potrajati, priznaje Westhead. ‘Bit će potrebno još više vremena i mnogo više rada da se utječe na javno mnijenje o vrlo popularnoj tradiciji’, kaže ona.

Unesrećene divlje životinje

Dobro je poznata činjenica da se psi boje vatrometa. Ali studije su pokazale razoran učinak koji mogu imati i na ptice.

Studija koja je pratila arktičke guske u Europi otkrila je da su jedne novogodišnje noći ptice iznenada napustile svoja mjesta spavanja i odletjele u udaljena područja – do 500 km (311 milja) bez odmora. A udari su trajali dugo nakon novogodišnje noći. Ptice se nikada nisu vratile na svoja prvobitna mjesta spavanja. U jednom ekstremnom slučaju, stotine ptica, prvenstveno čvoraka, pronađeno je mrtvo na ulicama Rima nakon vatrometa u novogodišnjoj noći 2021. Godine 2011. oko 5000 mrtvih kosova palo je s neba u jednoj noći u malom gradu u Arkansasu, nakon što su preplašeni izašli iz svojih noćnih skloništa i odletjeli na drveće i kuće. Službenici za zaštitu divljih životinja za smrt su okrivili vatromet.

Godišnje vrijeme nekih velikih vatrometa, kao što su 4. srpnja i novogodišnja noć, podudara se s reproduktivnim i migratornim ponašanjem divljih životinja, primijetila je jedna studija, i tako može imati dugoročne učinke na populaciju životinja.

Održivija opcija

Ekološki prihvatljivi vatrometi postoje – imaju čisto gorivo na bazi dušika koje stvara malo dima. Također postoje pokušaji da se pronađu alternative štetnim teškim metalima bez gubitka iskri jarkih boja koje vatromet čine tako privlačnim. ‘Trenutno veliki naglasak na uklanjanju teških metala koji imaju utjecaj na ekosustav doveo je do manjeg zagađivanja vatrometa’, kaže Brimblecombe.

Ali i dalje su glasni.

Laserske predstave i dronovi su među alternativama koje su se koristile – mogu se ponovno koristiti, ne proizvode nikakve emisije osim električne energije potrebne za njihovo napajanje i tihi su. No, dronovi nisu bez svojih nedostataka – tvrtke koje postavljaju novogodišnje izložbe kažu da su dronovi prespori da bi u potpunosti zamijenili vatromet. Dronovi također mogu uznemiriti divlje životinje ako im se previše približe.

Kao što su istraživači koji su proučavali utjecaje vatrometa na kvalitetu zraka u gradovima saželi: ‘Na uključenim lokalnim zajednicama je da na uravnotežen način odluče je li ovaj oblik zabave vrijedan rizičnog atmosferskog koktela koji stvara.’