Istina o dupinima: Pametni, vole seks, ali mogu biti i veliki zločesti kreteni

Istraživački brod Martha Jane polako je klizio preko plavozelenih voda zaljeva Sarasota na floridskoj obali Meksičkog zaljeva pod nebom bez oblačka, kao skrojenim za turiste. ‘Tu je 2094!’ doviknuo je jedan od znanstvenika na brodu. ‘Još uvijek je s nama!’ dodao je.

Dobri dupin, znanstvenicima poznat kao 2094, izvukao je leđnu peraju iz vode na samo nekoliko sekundi, ali to je bilo dovoljno da se identificira kao mlada ženka koja je bila u središtu dramatičnog spašavanja s pecarola prije godinu dana. Broj 2094 jedan je od tisuća dupina registriranih u bazi podataka Programa istraživanja dupina Sarasota, a svaki pojedini sisavac identificiran je po urezima na svojim leđnim ili stražnjim perajama, piše Washington Post.

Najduža svjetska studija o populaciji divljih dupina uočila je i zabilježila više od 5750 njih i učinila plitke vode zaljeva Sarasota živim laboratorijem duge 53 godine.

Među ključnim nalazima programa stoji da pojedinačni dupini žive u određenim ‘susjedstvima’ generaciju za generacijom, tvoreći mozaik zajednica duž zapadne obale Floride. Mnogi mužjaci stvaraju prijateljske parove radi zaštite i ostaju zajedno cijeli život. A hetero- i istospolne interakcije koriste se za uspostavljanje i održavanje društvenih veza tijekom životnog vijeka dupina koji se može protezati i više od 60 godina.

Dupini nisu baš kao ljudi s perajama

Godine 1970., kada je pokrenut Program istraživanja dupina Sarasota, oni su bili tema brojnih romantičnih mitova, uključujući onaj da su inteligentne i ljubazne životinje koje mogu biti prijatelji, pa čak i filmske zvijezde.

Mnogi su ih gledali kao ‘ljude u ronilačkim odijelima’, rekao je Randy Wells, direktor programa. Ali istraživanje je pokazalo da, iako su vrlo inteligentni, imaju senzorne sustave koji se vrlo razlikuju od ljudskih te složeno i jedinstveno sredstvo komunikacije.

Prislušne postaje koje je program postavio oko zaljeva Sarasota zabilježile su tisuće sati vokalizacije dupina, a rad tima sa suradnicima pokazao je da svaki od njih ima svoju zviždaljku koja se doživotno koristi, baš poput imena. Ljudi su također nekada vjerovali da dupini vole biti u njihovoj blizini.

No istraživači su otkrili da interakcija s ljudskom vrstom može imati strašne posljedice – uključujući povećanje rizika da morski sisavci progutaju neprikladnu hranu, budu izloženi propelerima brodova ili se zapetljaju u ribolovnu opremu.

Kad je program započeo, nitko nije znao migriraju li dupini ili ostaju na istom području. Koristeći uređaje za radio praćenje i druge alate, istraživači su otkrili da oko 170 njih organizirano živi u zaljevu Sarasota te je on njihov dom za cijeli život.

Generacije za generacijom ostaju na istom području i podižu obitelji. 67-godišnja ženka dupina rodila je tako u određenom području najmanje 12 puta, otkrila je studija. Prije početka istraživanja znanstvenici nisu znali da dobri dupini mogu doživjeti 60-e godine živeći u divljini.

Dan u životu dupina

Dan u životu dupina iz zaljeva Sarasota dan je neprestanog kretanja u kojem se hrane raznolikom ribom, putuju, druže se i na kraju odmaraju. Znanstvenici su ih promatrali kako se glatko kreću unutar i iz grupa, ovisno o tome s kim se susreću.

Jaslice sastavljene od majki i njihovih najmlađih potomaka neko će vrijeme plivati ​​zajedno, a neovisni mladi udružit će se kako bi vježbali vještine koje će im trebati kasnije u životu. Tijekom ovih aktivnosti, dupini traže plijen, a istovremeno motre na grabežljive morske pse i promet brodova, kao i na druge ometajuće ljudske aktivnosti.

Podaci pokazuju da dupini iz zaljeva Sarasota jedu dosta vrsta riba. Svojim izvrsnim sluhom ciljaju npr. žabu krastaču i morsku pastrvu.

Wells je rekao da je tijekom godina tim dosljedno dokumentirao parove istih mužjaka koji zajedno izlaze na površinu, u svojevrsnom sustavu prijatelja koji počinje oko 10. godine života i može trajati cijeli život.

Parovi – koji su neuobičajeni među sisavcima – štite se od predatora dok se odmaraju. A tijekom parenja često jedan dupin čuva stražu dok drugi provodi vrijeme sa ženkom. Kad su privremeno razdvojeni, dupini ponekad dozivaju jedan drugoga, očito da bi održali kontakt.

Dobri dupini jako su seksualno aktivni, kaže Wells. I hetero- i homoseksualne interakcije koriste se za stvaranje društvenih veza, kaže on, a ne samo za stvaranje potomstva.

Najveće prijetnje

Životinje proučavane u zaljevu Sarasota urbani su dupini, žive među rastućom ljudskom populacijom i gotovo su stalno izloženi brodskom prometu. Pedeset tisuća brodova registrirano je u njihovom dometu, a prolaze unutar 100 metara od dupina u prosjeku svakih šest minuta tijekom dana.

Osoblje programa bilo je među prvima koje je dokumentiralo potencijalne smrti i ozbiljne ozljede dupina uzrokovane rekreacijskim ribolovom. ‘Interakcija s ribarstvom najčešći je uzrok njihove smrti’, rekla je Gretchen Lovewell, voditeljica Mote Marine Laboratory’s Stranding Investigations programa sa sjedištem u Sarasoti.

Smrtonosni sukobi

Kosti dupina odražavaju mračniju stranu njihova ponašanja, onu koja opovrgava nasmijanu karikaturu ovjekovječenu simpatičnim slikama. Dupini imaju snažne repove i kljunove i koriste ih jedni protiv drugih u slučaju sukoba. Mužjaci dosežu više od 2,7 metara u duljinu i teže gotovo 300 kilograma, pa takvi sukobi mogu biti smrtonosni.

Neke od kostiju koje je Lovewell pregledala pokazuju znakove udaraca odraslih dupina – duboke tragove zuba, slomljene kosti i modrice.

‘Dupini mogu biti i veliki zli kreteni’, kaže Lovewell. Osim s rekreacijskim ribolovom, oni se sve više bore s drugim prijetnjama. Nakon nedavnih izbijanja štetnog cvjetanja algi, poznatog kao crvena plima, promijenili su svoje društvene obrasce, češće komunicirajući s ribolovcima i nautičarima. To ponekad ima fatalan ishod.

Broj susreta dupina s morskim psima također je porastao, vjerojatno zato što su smrtonosni učinci crvene plime na ribu koju inače jedu natjerali morske pse da love dupine. Međutim istraživači su dokumentirali više zacijeljenih tragova ugriza morskog psa na uparenim mužjacima nego na pojedinačnim mužjacima, što je navelo znanstvenike da vjeruju da ranjeni upareni dupini češće prežive napade.

Klimatske promjene prijete i dupinima

Njihova debljina sala i sadržaj lipida rastu i padaju kao odgovor na sezonske promjene temperature, otkrio je programski tim. ‘S klimatskim promjenama, rastuće temperature vode u područjima u kojima dupini žive približavaju se njihovoj tjelesnoj temperaturi i postoji ograničenje količine sala koje mogu izlučiti da bi se prilagodili’, rekao je Wells.

‘Razumijevanje zdravlja, ponašanja i biologije dupina pomaže nam očuvati ih u divljini i bolje zaštititi njihovu populaciju’, rekao je Michael Adkesson, predsjednik i izvršni direktor Brookfield Zoo Chicaga, koji nadzire projekte očuvanja životinja diljem svijeta, uključujući program Sarasota. ‘Ta saznanja također pružaju vrijedne informacije o ukupnom zdravlju oceana i morskih krajolika koji utječu na bezbroj drugih vrsta, uključujući ljude.’

Tehnike koje je razvio tim u zaljevu Sarasota korištene su da pomognu drugim znanstvenicima da otkriju strukturu populacije dupina i očuvaju ih diljem zemlje i svijeta, uključujući one koji su ugroženi u Grčkoj te u rijeci Mekong u Kambodži.

Mali dupini vrste franciscana, koji su umirali u mrežama lokalnih ribara u dva argentinska zaljeva, praćeni su u suradnji sa znanstvenicima pomoću satelitskih odašiljača programa, utvrđujući da je domet životinja vrlo blizu ribolovnoj zoni. Ribari i argentinska vlada iskoristili su te nalaze da bi ih zaštitili.

Podaci prikupljeni programom tijekom godina pridonijeli su planovima upravljanja Nacionalne uprave za oceane i atmosferu za ovu vrstu i usmjeravali službenike u postupanju s ekološkim katastrofama kao što je bilo izlijevanje nafte s platforme Deepwater Horizon 2010.

Metoda privremenog obuzdavanja divljih dupina u Sarasoti bila je ključna za razumijevanje utjecaja izlijevanja u zaljev Barataria u Louisiani, a koji je bio jako zagađen. Utvrđeno je da dupini imaju značajne razine trovanja nadbubrežne žlijezde i bolesti pluća, između ostalih poremećaja povezanih s izloženošću naftnim ugljikovodicima.

‘Tehnike i dugoročni podaci koji dolaze iz Sarasote poslužili su kao osnova za podatke dobivene u zaljevu Barataria’, rekao je Michael Moore, viši znanstvenik na Oceanografskom institutu Woods Hole u Massachusettsu.

‘Timovi i alati koje je razvio program Sarasota raspoređeni su u području izlijevanja i doveli su do potpuno novog razumijevanja načina na koji ove katastrofe utječu na morske sisavce’, dodao je Moore. ‘Ništa od ovoga ne bi se dogodilo bez alata koje su razvili Randy Wells i njegov tim.’

(Autor: Maja Čohan/Washington post, foto: CHICAGO ZOOLOGICAL SOCIETY’S SARASOTA DOLPHIN RESEARCH PROGRAM/COVER)