Izronilo potopljeno selo u Grčkoj: Ako ne bude kiše, problem će postati veći

Nijedno mjesto nije toliko indikativno za nagli pad količine oborina u Grčkoj od rezervoara Mornos. A nijedno naselje nije pokazatelj koliko je ovogodišnja suša bila ozbiljna od Kallia, sela koje je potopljeno umjetnim jezerom kasnih 1970-ih.

Gotovo pet desetljeća nakon što je Kallio namjerno potopljen u sklopu izgradnje brane kako bi se osigurala opskrba Atene vodom, ljudi koji žive u blizini s nevjericom su gledali kako su se rezerve smanjile do te mjere da se selo ponovno pojavilo, piše The Guardian.

‘To je košmarna situacija’, rekao je Apostolos Gerodimos, poglavar zajednice od 60 ljudi koji su bili prisiljeni preseliti se uzbrdo kada je brana izgrađena oko 125 milja zapadno od Atene.

‘Što više razina vode pada, više zgrada koje su tada bile potopljene ponovno izranjaju. Ako ove zime ne bude kiše, problem će postati još veći.’

Procjenjuje se da je 80 zgrada, uključujući Kalliovu Evangelistra crkvu i osnovnu školu, ‘žrtvovano’ kada je rezervoar stvoren. Ljudi koji su tada dobili kompenzaciju preselili su se u Atenu i druga urbana središta ili uzbrdo gdje su formirali novu zajednicu.

Iako obrisi crkve još nisu otkriveni, sada se zbog pada vodostaja naziru obrisi kamene zgrade u kojoj je nekada bila škola.

Kostas Koutsoumbas, dogradonačelnik sela, misli da su razine vode ‘pale 40 metara’ ove godine i još uvijek idu prema jugu. ‘Nismo vidjeli ništa slično od 1993. godine’, rekao je. ‘Bit će akutnije nego čak i tada ako se stvari ne poprave.’

Prva crta klimatske krize

Na prvoj crti klimatske krize, Grčka je pogođena nizom toplinskih valova pogoršanih godinama nestalne kiše. Živa je dosegla rekordne razine u lipnju, srpnju i kolovozu.

Kao rezultat toga, nestašica vode diljem mediteranske zemlje postala je velika briga. Popularni otoci, od kojih se mnogi oslanjaju na bunare i postrojenja za desalinizaciju, posebno su pogođeni u vrijeme kada dosad neviđeni dolasci turista stavljaju sve veći pritisak na klimatski ugrožene resurse.

Početkom srpnja, prije nego što su visoke temperature postale svakodnevna pojava, vodovodno poduzeće Eydap procijenilo je da su razine vode u rezervoaru Mornos pale za 30% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

S obzirom na dugotrajnu sušu, dužnosnici Eydapa rekli su da izrađuju planove za bolje upravljanje vodama, s planiranim ulaganjima u iznosu od 750 milijuna eura (631 milijun funti).

Postoje planovi za iskorištavanje jezera Yliki, oko 52 milje (85 km) sjeverozapadno od Atene, uz umjetno jezero u koje ulaze rijeke Mornos i Evinos.

Eydap je sve više pozivao ljude u regiji Attica koja okružuje Atenu – najveću koncentraciju ljudi u zemlji, s 3,7 milijuna stanovnika – da ne troše vodu.

Grčki premijer, Kyriakos Mitsotakis, rekao je da je jasno da će zemlja morati izgraditi više brana. ‘Nemamo luksuz da rasipamo vodu’, rekao je ljetos.

‘U vrijeme kada sa sigurnošću znamo da ćemo imati manje vode, moramo zaštititi vodne resurse metodičnije nego što smo to činili dosad.’