Je li torij element za energiju budućnosti?

Posljednjih 70-ak godina ideja o korištenju torija kao izvora energije za automobile dolazila je uvijek iznova. Počevši od koncepta za Ford Nucleon iz 1957. koji bi, da je usvojen, imao nuklearni reaktor u prtljažniku, rasprava se nastavlja sve do 21. stoljeća. Na papiru, ideja ima savršenog smisla. U praksi, međutim, koncept je ispunjen opasnostima. Torij je povezan sa svojim poznatijim elementom, uranom. Radi se o radioaktivnom materijalu koji se prirodno nalazi na Zemlji. Znamo kako uran djeluje, a torij nije puno drugačiji. Ipak, ima različite i jedinstvene karakteristike koje ga čine kandidatom za niz korisnih funkcija, čak i ako ne postane dio budućnosti električnih automobila.

Broja 90 u periodnom sustavu elemenata, nalazi se u stijenama, tlu, biljkama i drugim materijalima koji postoje u prirodi. Njegovo otkriće datira iz 1829. godine, ali njegove upotrebljive primjene još su ograničene i danas, gotovo 200 godina kasnije. Obično se kombinira s magnezijem za stvaranje legure koja se koristi u avionskim motorima. Također se koristi u električnim komponentama kao što su one u televizorima i ugrađene u izradu nakita. Torij je također prisutan u znanstvenim lećama, nekoj keramici, kamerama i električnim svjetiljkama. Možda je najintrigantnija ideja korištenja torija kao izvora nuklearne energije.

Kad se započne razgovor o tom elementu, prvo pitanje je o potencijalnoj šteti za okoliš od rudarenja materijala. Iako se mora ekstrahirati iz svog prirodnog stanja, široko je rasprostranjen diljem planeta i uglavnom se ekstrahira iz Australije, Kanade, Sjedinjenih Država, Rusije i Indije. Procjenjuje se kako je torij najmanje tri puta zastupljeniji od urana, što ga čini jednako uobičajenim kao i olovo. Osim što je lakše dostupan, torij je i visoko energetski učinkovit u usporedbi s uranom, proizvodeći više energije tijekom reakcija. Otpad je manje radioaktivan od urana, a kemijska reakcija se može zaustaviti u procesu, nudeći sigurnosnu značajku koja nije prisutna kod njegovog naširoko korištenog rođaka urana.

Kao izvor energije, torij je superioran i na druge načine. Budući da se vadi iz zemlje, torij je u osnovi spreman za napajanje nuklearnog reaktora. Također, torij ne počinje spontano proizvoditi energiju već su potrebni dodatni neutroni da bi se to dogodilo. Ovo je sigurnosna značajka koja znanstvenicima omogućuje jednostavnu kontrolu reakcije. Prestanite ga hraniti neutronima i zaustavite reakciju.

Na kraju procesa i dalje nam ostaje radioaktivni otpad, no on je tisućama puta manji od onog proizvedenog iz urana. Također ima kraći radioaktivni vijek. Tamo gdje uran treba zakopati ili na drugi način osigurati 10.000 godina, otpadni materijal od torija razgradit će se za oko 500 godina. Očito, još uvijek nije idealan za okoliš, ali ako želimo napredak, a ne savršenstvo, to je kandidat vrijedan razmatranja.

Međutim, strahovi o sigurnosti torija nisu neopravdani. Iako smo svi redovito izloženi malim količinama, vjeruje se da je dugotrajna izloženost toriju čimbenik ili uzrok bolesti pluća, raka pluća i gušterače, genetskih promjena, bolesti jetre i raka kostiju. Proizveden na siguran način, torij je još uvijek vodeći kandidat za budućnost čiste energije. Zemlje poput Indije, gdje se procjenjuje da se nalazi jedna četvrtina svjetskih rezervi torija, planiraju proizvesti gotovo jednu trećinu svoje energetske potrebe kroz nuklearne elektrane koje koriste torij do 2050. godine.

To nikako nije nova tehnologija. Najmanje sedam različitih vrsta nuklearnih elektrana u prošlosti je pokretalo torij. Dok dublje istražujemo mogućnosti čiste energije za budućnost, ova tehnologija ponovno izbija na površinu kao održiva opcija. No tu su i ekonomski čimbenici. Energija torija je skuplja za proizvodnju od one iz urana i plutonija. I dok se nekoliko zemalja bavi torijem, glavnina novca za sada je još uvijek usmjerena na uran.

Ponovno osvrćući se na činjenicu da nuklearne reakcije s torijem ne daju plutonij o kojem bi se trebali brinuti u utrci u naoružanju, torij je održiva alternativa za zemlje koje žele nuklearnu energiju, ali podliježu ograničenjima od drugih zemalja iz straha da će upotrijebiti plutonij za povećanje nuklearnih sposobnosti. Korištenje torija bi riješilo te brige. Kao radioaktivni materijal, primarno istražene upotrebe torija vrte se oko energije i goriva, a oboje nudi bogat optimizam. S vremenom i ulaganjem, te i druge aplikacije mogu postati mainstream.