Jednostavno rješenje: Evo kako zujanje pčela pomaže ljudima

U sve gorem sukobu između ljudi i slonova, istraživači su otkrili malo vjerojatnog čuvara mira: pčele.

Devetogodišnja studija pokazala je da će slonovi u Keniji izbjegavati ograde košnica – jednostavnu strukturu u kojoj su žive košnice nanizane između stupova – čak 86 posto vremena.

Studija, pod vodstvom stručnjaka iz Save the Elephants, Instituta za istraživanje i obuku divljih životinja, Kenijske službe za zaštitu divljih životinja i Sveučilišta u Oxfordu, bavi se problemom koji muči mnoge zemlje diljem svijeta gdje lutaju takozvani nježni divovi.

Od Afrike do Indije i jugoistočne Azije, nagli porast populacije smanjio je staništa slonova i doveo ih u bliski kontakt s ljudima, piše Euronews.

Od 2020. stanovništvo Kenije se više nego udvostručilo. Očekuje se da će se do 2050. povećati za dodatnih 51 posto, s današnjih 55,3 milijuna na više od 83,5 milijuna, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Sve to vrijeme, incidenti povezani sa slonovima postali su sve češći, stvarajući stalni sukob u kojem obje strane gube. Farmeri riskiraju svoje usjeve i sigurnost, dok se slonovi suočavaju s ozljedama ili smrću.

Oko 200 ljudi je umrlo u sukobima između ljudi i slonova između 2010. i 2017., prema Međunarodnom fondu za dobrobit životinja, a trenutno kenijske vlasti za zaštitu divljih životinja svake godine ubiju između 50 i 120 slonova zbog napada na ljude.

Zašto pčele plaše slonove?

Godine 2002., osnivači organizacije Save the Elephants, Iain Douglas-Hamilton i Fritz Vollrath objavili su svoj prvi istraživački rad o buci pčela kao sredstvu za odvraćanje slonova.

Otkrili su da slonovi bježe od zvukova pčela. Mnogi također odmahuju glavama, dižu prašinu i tutnjaju kako bi upozorili druge.

Prema Lucy King, voditeljici programa suživota ljudi i slonova s ​​udrugom Save the Elephants i voditeljicom projekta Elephants and Bees, to je zbog njihovih neviđenih mana.

Slonovi mogu imati debelu kožu, ali uznemirene pčele mogu ciljati oči, usta i surlu. Tisućljećima su razvili urođeni strah od sićušnih stvorenja.

Od tada, Save the Elephants koristi skromnu medonosnu pčelu kako bi se uhvatio u koštac s ovim evolucijskim strahom i obeshrabrio ih od napada na farme – nešto što se obično događa noću i iznenadi zajednice.

Trenutno grupa ima 14.000 košnica na 97 lokacija diljem Afrike i Azije.

Za ovu su studiju pratili 26 farmi u dva sela u blizini kenijskog nacionalnog parka Tsavo East, gdje životinje slobodno šetaju, i analizirali gotovo 4000 slonova koji su im se približili između 2014. i 2020., uključujući i tijekom šest najvećih sezona uzgoja usjeva.

U 86 posto slučajeva tijekom vrhunca sezone, uporno zujanje ograda pčelinjih košnica odvratilo je slonove da idu dalje.

Klimatske promjene mogle bi ugroziti rješenja koja se temelje na prirodi poput ograda za košnice

Sa svojim niskim troškovima i lakim održavanjem, ograde za košnice mogle bi biti skalabilno rješenje kojim poljoprivrednici mogu upravljati bez vanjske pomoći.

‘Moramo pronaći društveno prikladna rješenja kojima upravljaju poljoprivrednici za razmjere problema suživota ljudi i divljih životinja koji su u porastu diljem Afrike’, kaže King.

‘Što više osnažujemo poljoprivrednike pravim alatima kojima sami mogu upravljati i održavati ih, to više odgovornost za brigu o divljim životinjama našeg planeta postaje naša odgovornost, a ne samo dužnosnici za divlje životinje.’

Kako bi potaknuli široko usvajanje ograda za košnice, Save the Elephants je sve svoje priručnike o izgradnji i filmove učinio besplatno dostupnima i otvorenima.

‘Kao posljedica toga, znamo da se ograde za košnice testiraju u 23 zemlje u kojima se nalazi stanište slonova sada na više od 100 lokacija’, dodaje King.

Ovi projekti također obećavaju dodatni tok prihoda, plus korist za okoliš.

King kaže da je korištenje divljih afričkih medonosnih pčela stvorilo ‘vitalne usluge oprašivanja koje imaju dalekosežni učinak daleko iznad potrebe za odvraćanjem slonova.’

‘Medonosne pčele su ovih dana toliko ugrožene pesticidima, zagađenjem, uništavanjem staništa i nestalnim vremenskim prilikama da možda nećemo shvatiti utjecaj na našu proizvodnju hrane dok ne bude prekasno’, objašnjava ona. Košnice korištene u studiji također su dale jednu tonu meda, koji se prodavao za 2250 dolara (2140 eura).

Moglo je biti i više da nije bilo suše 2017. koja je smanjila populaciju košnica za 75 posto. Uz manje zujanja, slonovi su također postali drskiji, prema istraživačima.

Uz klimatske promjene koje remete vremenske prilike diljem svijeta, moguće je da bi ovaj revolucionarni projekt mogao izgubiti dio svoje važnosti.

‘Ograde za pčelinje košnice vrlo su učinkovite u smanjenju […] napada slonova kada su usjevi najatraktivniji’, rekao je King u priopćenju za tisak koje prati objavu studije.

‘Ali naši rezultati također upozoravaju da bi povećani poremećaji staništa ili češće suše mogli smanjiti učinkovitost ove metode suživota temeljene na prirodi.’