Jeste li čuli za zelene influencere? Marina Matijević je kroz inicijativu Ja Bolji Građanin iskoristila najbolje za edukaciju svih građana
Marina Matijević je ime koje se već etabliralo u domaćem svijetu održivosti i ekologije. Mlada influencerica koja stoji iza inicijative Ja Bolji Građanin odlučila je spojiti najbolje od svog obrazovanja i gorućih tema ekologije i pokrenula vlastite platforme na kojima kroz jednostavan, zabavan i edukativan način savjetuje nas, građane, kako postati što bolji i održiviji. Ali tko je zapravo Marina i kako je započela u ovoj zaista uskoj niši? Sve…
Marina Matijević je ime koje se već etabliralo u domaćem svijetu održivosti i ekologije. Mlada influencerica koja stoji iza inicijative Ja Bolji Građanin odlučila je spojiti najbolje od svog obrazovanja i gorućih tema ekologije i pokrenula vlastite platforme na kojima kroz jednostavan, zabavan i edukativan način savjetuje nas, građane, kako postati što bolji i održiviji. Ali tko je zapravo Marina i kako je započela u ovoj zaista uskoj niši? Sve nam je otkrila u intervjuu, a osim svoje životne priče, podijelila je i najbolje savjete kojima svi možemo utjecati na bolje sutra!
Od marketinga, turizma i geografije do aktivnog zalaganja za educiranje po pitanju održivosti, Vaš put je zaista zanimljiv. Možete li nam se malo pobliže predstaviti i čitateljima otkriti kako je došlo do inicijative „Ja Bolji Građanin“?
Da, zanimljivo je da sam ja diplomirani komunikolog i geograf. Moji prvi poslovi bili su orijentirani prema marketingu, projekt menadžmentu i turizmu, a zatim sam 2018. ušla u privatne vode sa svojom specijaliziranom turističkom agencijom. To je samo dvije sezone prije korone tako Covid kriza me pogodila direktno, posao je kompletno nestao, takoreći, imala sam viška vremena. Događalo se da u cijelom radnom danu nemam ni jedan jedini mail, što je za mladog poduzetnika popriličan šok. Činjenica da mi je virus srušio čitavo poslovanje bio mi je šamar u lice i to me natjeralo da se detaljno preispitam čime se uopće bavim te da shvatim koliko je u biti to nevažna stavka u nekoj hijerarhiji vrijednosti za čovječanstvo. Mislim da su me i potresi osvijestili o tome. Od te spoznaje imala sam snažnu želju raditi nešto vrijedno za ljudski rod, nešto gdje možda mogu učiniti neku razliku. S tim viškom vremena, započela sam svoje istraživanje. Zaštita okoliša i ekologija me oduvijek zanimala te otkad imamo kante za odvajanje, ja odvajam otpad. Shvatila sam da puno vremena provodim pred kantom jer nisam znala kako pravilno odvojiti, gdje ide koji otpad. Na prvu sam mislila da nema dovoljno informacija i da su nedostupne. Međutim, informacija ima i one postoje, ali to su zaista dugi i suhoparni parafi neprilagođeni modernom čovjeku. Tada sam shvatila da nedostaju te kratke, ali jezgrovite informacije prilagođene modernom čovjeku te sam počela snimati svoje prve videe.
Iskoristili ste na sjajan način društvene mreže i postavili ih kao svoj glavni kanal komunikacije. Među prvima ste u Hrvatskoj koja je postala „zeleni influencer“ i to u relativno kratko vremena. Kakvi su Vaši dojmovi koje dobivate od svojih pratitelja i što ih najviše interesira?
Hvala! Ali moramo znati da moje ‘zelene’ teme nisu najpopularnije na društvenim medijima jer govorim ljudima nemojte ovo ovako, nemojte kupiti to, smanjite potrošnju, probajte drugačije, a jednostavnije je gledati u šminku, modu, konzumerizam i to razumijem. Kod mene je izuzetno zanimljivo da imam visoke preglede ali ne konvertiram u followere u mjeri koji bi to recimo odradio neki account gdje se kuha, priča o ljepoti, putuje ili samo zabavlja. Ali održivost nije više opcija, to je ono što brojni ne razumiju i ne žele razumjeti, a edukacija je ključ svega. Temu koju posebno njegujem na profilu i koja je rekla bih, posebno voljena, je ona od otpada od hrane. U Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku, i tu većina misli kako taj otpad primarno proizvode supermarketi, hoteli i ostali ugostiteljski sektor, a to nije tako jer kućanstva su kod ovog kolača najveći proizvođači otpada, točnije na kućanstva otpada više nego na cijeli poslovni sektor zajedno. A ja praktičnim, i ne tako teškim savjetima, educiram građane kako to smanjiti.
Kroz svoje kanale educirate pratitelje na jednostavan i pristupačan način. Ali vjerujemo kako iza toga stoje brojni sati i dani istraživanja. Kako izgleda Vaša priprema za primjerice jednu objavu i što sve stoji iza toga s obzirom na to da se bavite specifičnom nišom influencinga?
Dobri stari Google moj je svakodnevni prijatelj. Jako puno kopanja i istraživanja, provjeravanja činjenica, to je nešto što svakodnevno radim. U startu je bilo i dosta telefoniranja jer sam do informacija trebala dolaziti izrazito brzo. Kroz ovaj posao stekla sam mnoga poznanstva u mnogim zelenim industrijama pa ih uvijek mogu upitati za savjet ili mišljenje. Gotovo svakodnevno se pripremaju i dnevni storiji gdje se obrađuje uvijek nova zelena tema. Trenutačno brojni sati odlaze na pripremu članaka koji idu na web jer web-forma zahtijeva taj formalniji sadržaj. Kod tih stavki mi jako puno pomaže Mateja Mihaljević koja odrađuje lavovski posao. Mateja gotovo volontira, veliki je entuzijasta. Zahvale i našoj lektorici Jeleni Kovačević. Video forma je u mojim rukama. Ako, recimo, radim neki recept gdje se educira o smanjenju otpada od hrane, rekla bih da mi treba 5 sati sve skupa. Nekad je to i 2 sata, ali za taj sadržaj koji sam brzo snimila često se događa da je to moje znanje na kojem sam radila od prvog dana inicijative.
Edukacija je dakako na prvom mjestu, trudite se što bolje i više informirati javnost. Smatrate li da se u javnom prostoru (izuzevši društvene mreže) dovoljno informira o važnosti održivosti i na čemu bi se još moglo poraditi?
Mediji rade solidan posao, informiranje o klimatskim promjenama ide i u prime timeu, ali tu po meni nedostaje jedna spona informiranja koja se ne naglašava ni blizu dovoljno, a to je da je čovjek uzročnik. I to ne samo direktor Coca-Cole ili P&Ga već obični čovjek koji sjedi pred tim malim ekranom. Baš ima koji dan jedan čovjek mi je napisao da se on ne osjeća loše što njemu nisu zelene teme od primarnog interesa, ali isti taj čovjek da ga pitamo želi li da njegovo dijete pije vodu iz slavine bi sigurno odgovorio da, a mi idemo ka tome da to neće biti moguće. Stvar je perspektive, a ja informiram tako da mi mali ljudi možemo zaokrenuti retoriku, uz pomoć sustava naravno, a tu smo sretnici jer smo EU članica i Zeleni plan je jedna od najsnažnijih politika EU-a ikad.
Održali ste „zelena predavanja“ i za zaposlenike Hrvatskog Telekoma. Koji je Vaš pristup u tim edukacijama namijenjenima korporacijama i kojim temama se najviše bavite?
Mislim da smo baš dobar posao odradili s radionicama za zaposlenike Hrvatskog Telekoma. Obrađeno je pet tema – uvodna radionica Održivost kao životni stil, potom su slijedile Pravilno odvajanje otpada i gospodarenje otpadom u RH, Hrana nije otpad, Bolji ormar i Bolja kupaonica i zadnja je bila Bolja potrošnja. Za mene je blagoslov kada ovako dobijem priliku da to radimo u 5 predavanja jer to znači da smo dobro rastresli većinu onog na što bi trebali obraćati pozornost. Sve radionice se temelje na mom radu na društvenim medijima i iskustvu koje sam stekla dolazeći do raznih odgovora na pitanja koja su mi pratitelji postavili, tako odmah je to u startu praktično i interaktivno.
Koji su pozitivni primjeri iz naše zemlje koji su Vas ugodno iznenadili po pitanju održivosti, a za koje vjerujete da bi se svakako trebalo fokusirati na njih?
Izuzetno je pozitivan primjer socijalne zadruge Humana Nove i njihove suradnje s tvrtkom Regeneracija. Humana Nova je socijalna zadruga koja se bavi recikliranjem tekstila i upcyclingom, procesom pretvaranja otpadnog materijala u nove proizvode visoke kvalitete. To je idealan primjer kružne ekonomije uz socijalnu osjetljivost jer zapošljavaju društveno isključene osobe. To su osobe s poteškoćama u zapošljavanju, poput osoba s invaliditetom, dugotrajno nezaposlenih i slično. Pružaju im obuku i radna mjesta te tako pomažu u njihovoj integraciji u društvo. Upotrebljivi, odnosno nosivi dio sakupljenog odjevnog tekstila stavljaju u prodaju u svom dućanu rabljenom odjećom, dok od neupotrebljivog tekstila izdvajaju pamuk koji režu na industrijske krpe te ih ponovno plasiraju na tržište. Izdvajaju i repromaterijal za izradu recikliranih proizvoda. Takvom preradom nastaje filc, a tvrtka Regeneracija iz Zaboka, izvozi u EU. Ovaj primjer iz Hrvatske pokazuje kako se održivost i društvena odgovornost mogu kombinirati kako bi se stvorila pozitivna promjena. Fokus na recikliranje, upcycling i socijalnu inkluziju pridonosi smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, očuvanju resursa i stvaranju boljih uvjeta za ljude u potrebi te bih u budućnosti voljela vidjeti još ovakvih projekata.
A što se tiče javnih napora, istaknula bih Osijek. Osijek je prvi od četiri velika grada u Hrvatskoj s postotkom odvajanja otpada višim od 50 posto, a za 30 posto bolji je od svih gradova. Tome definitivno pridonosi i njihova vlastita kompostana. Ima najviše zelenila i zelenih površina od svih gradova u Hrvatskoj. Tu je i velik broj kilometara biciklističkih staza. Znam da je Osijek smješten u nizini i jednostavnije je doći s jednog kraja na drugi, nego u nekom drugom gradu, no omogućena je pravilna infrastruktura i građani ju koriste.
I šećer na kraju, koji su Vaši zlatni savjeti za koje vjerujete da bi ih se svi trebali pridržavati?
Moj neki generalni moto koji svima dobro sjeda je – svaka naša promjena kad je riječ o očuvanju okoliša, ma koliko nam se činila mala, pomak je nabolje i iznimno je važna za poboljšanje života na planetu. U isto vrijeme ne zaboravite se nastaviti educirati! Ali baš bih jako podcrtala jer je jako važno – Svaka mala održiva promjena vodi k drugoj maloj ili većoj promjeni pa onda dobijemo efekt grude snijega, kotrljanjem postaje sve veća i veća.
Ako ćemo specificirati, za prve korake najvažnije je shvatiti povezanost potrošnje energenata i zaštite okoliša jer to je stavka najvećeg zagađenja. Pa tako, bespotrebno korištenje energije treba biti na vrlo niskim granama. Reći ću vam da je potrebno gasiti svjetlo kad izlazite iz prostorije, dovoljno je grijati prostorije na ”samo” 21 stupanj. Radije se obucite nego da pojačavate grijanje. Sad će skoro i sezona hlađenja, temperaturu treba držati na 25, 26 Celzijevih, jer hlađenje prostora na preniske temperature ljeti nije poželjno jer dolazi do povećanog isušivanja zraka što je energetski i zdravstveno nepovoljno.
Drugi vrijedan savjet je da svakako počnete pješačiti ili voziti bicikl na udaljenostima koje to dopuštaju. Osim što tako direktno utječete na CO2 otisak, utječete i na svoje zdravlje!
Uvijek predlažem nošenje svoje ambalaže te kupnju na tržnici. Možda vam se čini beznačajno, ali ako krenete samo s tim, vidjet ćete iz prve ruke koliko plastike možete izbjeći. Isto tako na tržnicama još uvijek dominira lokalni proizvod, a podržavanje lokalnog smanjuje CO2 emisije.
Ako već niste, krenite odvajati biootpad! Biootpad zauzima i do 40% vaše kante, a ako ga odvajate vaša kanta će prodisati i jasno ćete vidjeti da nešto bolje radite! Kao što sam već spomenula bacanje hrane čini veliki problem jer hrana koja završi na deponiju emitira jak staklenički plin metan.
Otpad od hrane treba se svesti na minimum, a jedna od mogućnosti je svakako korištenje ostataka. Uz svega malo volje, mašte i vremena od starog jela može se dobiti novo jelo. Dakako, uvijek postoji i mogućnost zamrzavanja kako bi se sve stiglo pojesti.
Marinu svakako zapratite na Instagramu, TikToku te na njezinoj web stranici Ja Bolji Građanin.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima.
Solarni balkoni doživljavaju pravi bum; nekoliko stvari je važno kod njih
Ova europska prijestolnica postaje grad ‘otporan na poplave’
Počinje ‘Divlje ljeto’, evo tko se može prijaviti
Šokantno otkriće znanstvenika: Udišemo li mikroplastiku koja završava u mozgu
Crveni popis ugroženih vrsta sve duži; evo kako društvene mreže prijete izumiranju
Iz Hrvatske kreće jedinstvena Inicijativa OPRASHI, posvojite košnicu, spasite pčele
Očistili podmorje Hvara, sad spremaju interaktivnu kartu SeaCareCro
Razorni gubici suše na Siciliji: Redukcije vode u hotelima, farmerima ugiba stoka
Kako rashladiti grad u toplinskom valu? Frankfurt, Beč, Madrid imaju rješenje
Katalonija ima plan: Evo kako će riješiti kroničnu nestašicu vode bez kiše