Jeste li znali da naši srednjoškolci sudjeluju u jednom NASA-inom programu? Porazgovarali smo s profesoricom ugledne zagrebačke gimnazije koja ga provodi

Da svijet ostaje na onima čije vrijeme tek dolazi oduvijek znamo. No, s obzirom na protagoniste naše iduće priče, odnosno programa u kojem sudjeluju, ta bi budućnost ipak mogla biti nešto optimističnija nego li se to predviđa. Osobito kad uzmemo u obzir da se ti mladi ljudi već danas ozbiljno bave pitanjem održivosti i dugoročnim utjecajem plastike na svijet koji nas okružuje.

Riječ je o učenicima legendarnog zagrebačkog MIOC-a, odnosno XV. gimnazije, škole koja već 25 godina uspješno sudjeluje u programu koji je inicirala niti manje niti više nego NASA. „GLOBE (global learning and observation for the benefit of the environment) je program ekološkog osvješćivanja koji je u Hrvatskoj podržan od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja“, priča nam profesorica Mihaela Marceljak Ilić. „Program je na Dan planeta Zemlje 1994. pokrenuo tadašnji američki potpredsjednik Al Gore, a na isti dan iduće godine je program eksperimentalno pokrenut u SAD. Hrvatska je bila među prvim zemljama koje su pristupile ostvarivanju tog svjetskog programa“, nastavlja profesorica koja spomenuti program vodi u MIOC-u koji se u GLOBE uključio 1996. godine, dakle svega godinu dana nakon što je program pokrenut.

U GLOBE-u su otada sudjelovale brojne generacije ove ugledne zagrebačke gimnazije, s svo su to vrijeme učenici kontinuirano prikupljali podatke o ekološkim čimbenicima atmosfere, tla i vode te su usto provodili i protokole iz fenologije. „Učenici izrađuju vlastite projekte i u njima teoretski stečena znanja primjenjuju u stvarni situacijama kako bi riješili neki izazov. Ujedno i svoje kreativne uratke koriste kako bi podigli svijest o ekološkim problemima u lokalnoj zajednici“, nastavlja naša sugovornica. Osim toga, učenici XV. gimnazije sudjeluju i u raznim međunarodnim kampanjama kao što su “Trees around the Globe” ili “Mosquito project”. „A uključeni smo i u projekt “Microplastics Monitoring Protocol Trial” u sklopu kojega pratimo količinu plastike u vodenim staništima. Naši učenici potom svoje podatke i iskustva putem video-konferencija razmjenjuju s učenicima, ali i znanstvenicima iz čitavog svijeta“, ponosno će profesorica Marceljak Ilić.

Suradnja za bolju budućnost

Ovaj je projekt, inače, ovih dana pažnju šire javnosti privukao iz zbog nedavne suradnje koju su ostvarili s inicijative Čisto podzemlje koja je posvećena čišćenju otpada iz špilja i jama u kroz koji cirkulira veći dio naših zaliha pitke vode. „Istražujući gdje bi se sve mogla naći mikroplastika u okolišu, naši su učenici s “naletjeli” na stranicu i fotografije inicijative Čisto podzemlje i kontaktirali voditelje kako bi se i oni aktivno uključili. Andrea Brzica, inače učenica 2.b razreda, je inicirala suradnju, a otišla je i na neke od terena s speleolozima“, otkriva nam Marceljak Ilić. „Ekipa Čistog podzemlja nam, kad im god to mogućnosti dopuštaju, s terena donosi uzorke vode koje mi potom filtriramo i radimo analizu na količinu prisutne mikroplastike.“

Lidl Hrvatska je ovaj projekt započeo u ožujku prošle godine kada je inicijativi Čisto podzemlje u sklopu partnerstva Lidlove robne marke Okusi zavičaja i Hrvatske gorske službe spašavanja donirao 200.000 kuna, a s jednakim je iznosom projekt podržao i ove godine. „Prema procjenama, 50 posto količine izvučenog smeća iz onečišćenih jama i špilja odnosi se na plastični otpad pa je ova suradnja ujedno i dio provedbe našeg programa ‘REset Plastic’, cjelovite međunarodne strategije Schwarz grupe za smanjivanje uporabe plastike i njezino recikliranje. Također, projekt Čuvajmo vode – izvor naše budućnosti jedan je od najznačajnijih održivih projekata Lidla Hrvatska, kojim zajednički nastojimo podići svijest javnosti o važnosti zaštite okoliša i pitke vode“, izjavila je Marina Dijaković, voditeljica korporativnih komunikacija Lidla Hrvatska.

Unutar projekta „Čuvajmo vode – izvor naše budućnosti“, od ožujka 2020. do danas provedeno je inače 29 akcija čišćenja u kojima je dosad iz jama  špilja izvučeno više od 225 kubika otpada! Ovi iznimni rezultati dokaz su nesebičnih napora speleologa volontera, ali i uspješnosti projekta koji provode Lidl Hrvatska, Hrvatska gorska služba spašavanja i inicijativa Čisto podzemlje. „Kao speleolozi, ponosni smo na suradnju s Lidlom Hrvatska jer zajedno bitno doprinosimo zaštiti krškog podzemlja. Odaziv speleologa koji čiste deponije diljem Hrvatske veći je nego ikad, no važno je da je ovaj projekt također usmjerio pažnju šire javnosti na očuvanje zaliha podzemne pitke vode. Posla ima puno, a mi već sljedećeg vikenda planiramo nove akcije u suradnji s Lidlom“, ističe Ruđer Novak, voditelj inicijative Čisto podzemlje i član HGSS-a.

Mikroplastika postaje ozbiljan problem

Ono čime se učenici u sklopu GLOBE-a primarno bave, a zašto im je važna suradnja s inicijativom Čisto podzemlje, je problem mikroplastike. “Opće je poznata činjenica da se plastika s vremenom raspada na sitnije dijelove tj mikroplastiku koji se veoma sporo razgrađuju, a koji onda dospijevaju u vodotokove ili tlo i završavaju u probavnom sustavu organizma. Neki od ovih organizama su dio našeg svakodnevnog obroka pa samim time i mi unosimo plastiku u sustav”, priča nam profesorica Marceljak Ilić. “Dokazano je da zagađenje plastikom negativno djeluje na reproduktivnu moć muškaraca te na pojavu raka. Osim toga, pojavljuje se zabrinutost da zagađenje plastikom utječe i na rad endokrinih žlijezda kao i proizvodnju hormona, a posebice na štitnjaču te na imuni odgovor organizma”, upozorava naša sugovornica. “Upravo zbog svega navedenog mikroplastika je kao ‘nevidljivi’ zagađivač i zagađenje vodotokova, tla i podzemnih izvora jedan od čimbenika koji loše utječu na naše zdravlje i zdravlje ostalih stanovnika Zemlje”, objašnjava profesorica Marceljak Ilić.

“Trenutno imamo dosta uzoraka spremnih za analizu, a preliminarni pregled uzoraka ukazuje da u nekim podzemnim vodotokovima ima mikroplastike. Nadamo se da ćemo na ovaj način omogućiti široj javnosti da ‘vide ono oku nevidljivo’ zagađenje i podigne svijest o važnosti održivog gospodarenja okolišem”, nastavlja naša sugovornica. “Upravo je zato osvješćivanje lokalne zajednice da plastični otpad koji bacamo u jame i špilje, a koji se neće razgraditi već će se usitniti i završiti na našim tanjurima i vrlo vjerojatno biti jedan od čimbenika razvoja bolesti, iznimno važan kako bi se neodrživo gospodarenje otpadom smanjilo te kako bismo barem tako kontrolirali opterećenje izvora pitke vode mikroplastičnim polutantima”, zaključuje Marceljak Ilić. 

---

Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji s Lidl Hrvatska.