no planet b tportal
menu
Sustainable planet

Jesu li bakterije ključ za avionska goriva budućnosti?

1. rujna 2022. • ~2 min

Putovanja avionom ostavljaju ogroman ugljični otisak, to je poznato. Stalno se traže novi oblici pogonskih goriva koji će biti održivi i koji će fosilna goriva poput nafte i naftnih derivata smjestiti u ropotarnicu povijesti. Tim mikrobiologa s danskog Tehničkog sveučilišta imaju naizgled ludu ideju. Njihova ideja, premda se čini kao znanstvena fantastika, je da bi avioni budućnosti mogli letjeti zahvaljujući bakterijama.  Bakterije iz roda streptomyces žive u tlu i hrane…

Putovanja avionom ostavljaju ogroman ugljični otisak, to je poznato. Stalno se traže novi oblici pogonskih goriva koji će biti održivi i koji će fosilna goriva poput nafte i naftnih derivata smjestiti u ropotarnicu povijesti. Tim mikrobiologa s danskog Tehničkog sveučilišta imaju naizgled ludu ideju. Njihova ideja, premda se čini kao znanstvena fantastika, je da bi avioni budućnosti mogli letjeti zahvaljujući bakterijama. 

Bakterije iz roda streptomyces žive u tlu i hrane se šećerom. Pablo Cruz-Morales, mikrobiolog s danskog sveučilišta, vjeruje kako se bakterije mogu iskoristiti za izradu alternativnog goriva. Naime, kada te sićušne bakterije “pojedu” šećer, stvaraju “eksplozivne” molekule.

U trenutku kada bakterija pojede šećer, na molekularnoj razini se stvaraju posebne ugljične veze. Ono što je u ovom slučaju specifično je što su nove molekule koje se stvaraju trokutastog oblika. Taj oblik dopušta da se veze među atomima savijaju, što stvara veliku napetost. Kada te veze popucaju dolazi do velikog izboja energije. Cruz-Morales je uvjeren kako se ta energija može komercijalno iskoristiti. On kaže kako je samo pitanje vremena kada će fosilna goriva postati nedostupna te kako je potrebno puno više političke volje za istraživanje alternativnih goriva. 

Zračni promet trenutno je odgovoran za dva posto cjelokupne svjetske emisije stakleničkih plinova. Povratni let London – New York generira jednaku količinu ugljičnog dioksida po putniku koliko generira prosječan stanovnik Gane u cijeloj jednoj godini. 

Ugljični dioksid nije jedini problem zračnog prometa. Letovi ispuštaju i dušični oksid koji također ima efekt na klimatske promjene. Hiperaktivni metabolizam jedne male bakterije je možda jedan mali korak prema budućnosti u kojoj ćemo sjesti u avion bez grižnje savjesti. 


Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima.