Kako odabrati najbolje božićno drvce: Od stila do održivosti

Pravo božićno drvce

Pravo drvce izgleda i miriše fantastično. Lako su dostupna u vrtnim centrima, kod uzgajivača i supermarketima. Jele, smreke i borovi najčešće su vrste, a debele, grmolike grane i iglice koje sporo opadaju čine Nordmannovu jelu među najpopularnijima, piše The Guardian.

‘Potražite ona koja su svježa – provjerite iglice, trebale bi biti fleksibilne, a drvce bi trebalo imati živopisnu boju – s dobrom općom simetrijom’, kaže Mairi Devlin, voditeljica Božića u B&Q. Za drvce se, dodaje treba brinuti kada dođe kući. ‘Pomozite mu da se rehidrira – ne zaboravite odrezati centimetar od baze stabla i staviti u kantu svježe vode preko noći. Kada razmišljate o tome gdje ga smjestiti u zatvorenom prostoru, držite drvce podalje od kamina, radijatora i izravne sunčeve svjetlosti kako bi duže trajalo.’

Uzgoj pravog drveća pruža brojne prednosti za okoliš, od apsorpcije i skladištenja CO2 do osiguravanja staništa, objašnjava dr. Stuart Walker, viši znanstveni suradnik u Centru za održivu budućnost Grantham na Sveučilištu Sheffield. Ali kada je u pitanju procjena njihovog utjecaja na okoliš, kaže on, ‘to nikad nije tako jednostavno’.

Ako se koriste pretjerana gnojiva ili se prava stabla prevoze na posebno velike udaljenosti, utjecaj na okoliš se značajno povećava, kaže Walker. Proučavajući usporedni utjecaj pravog božićnog drvca od 6,6 stopa (2 m) u odnosu na umjetno, otkrio je da je odabir živog drvca najbolja opcija, ali ako to ne uspije, ključno je koristiti isto drvce što je moguće više puta.

Nakon što proslave završe, ovisno o tome gdje živite, pravo božićno drvce treba se odnijeti na sabirno mjesto, ostaviti na ulici gdje će ga pokupiti komunalne službe ili raskomadati i odložiti u kantu za organski otpad.

Drveće koje se šalje na odlagalište proizvodit će plin metan, koji je 25 puta snažniji od ugljičnog dioksida, dok se raspada, kaže Carbon Trust.

Božićno drvce u tegli

Stabla u tegli općenito su manja od prosječnih jer ih je tako lakše premjestiti. Također postoji ograničenje koliko dugo je stablo sretno u loncu – tvrtka Patch Plants, koja ih prodaje, predlaže da svoje stablo držite u tegli dok ne dosegne otprilike 6 stopa. Ova božićna drvca treba više zalijevati i paziti nego svježe posječena stabla. Vrijedno je razmisliti imate li vremena, prostora i volje za njegu tijekom cijele godine.

Ako ne možete zadržati stablo, odlaganje putem vrtnog otpada ili kompostiranje je održivije od slanja na odlagalište.

Drvce u loncima ne treba bacati na kraju blagdanske sezone, ali utjecaj na okoliš ovisi o tome jesu li proizvedena lokalno ili uvezena i kako su proizvedena.

Michael Dariane, direktor operacija u londonskoj cvjećari Blooming Haus, kaže da je još jedna prednost božićnih drvaca u loncu njihov doprinos apsorpciji ugljika tijekom njihova životnog ciklusa. Njihovim presađivanjem nakon blagdana čuva se život stabla i smanjuje otpad, dodaje.

Iznajmljena, prava božićna drvca

Iznajmljena, prava drvca također se obično uzgajaju u loncima i savršena su za one koji više vole pravo božićno drvce, ali ne žele kupiti posječeno drvce koje treba baciti do Nove godine. Neki vrtni centri i rasadnici nude usluge najma božićnih drvaca tijekom blagdanskog razdoblja.

Stablo za iznajmljivanje dobra je opcija za one koji nemaju skladišni prostor ili veliki vrt. Dobavljači često pružaju uslugu premještanja, tako da se može dobiti isto stablo sljedeće godine i vidjeti kako je raslo.

Živo drvce zahtijeva njegu, pa to treba uzeti u obzir, ako planirate putovati tijekom božićnih praznika. London Christmas Tree Rental savjetuje takva drvca natopiti s pola litre vode dnevno i ne stavljati ih pored radijatora. U slučaju podnog grijanja, lonac bi se trebao podići od poda.

Iako se dostupnost iznajmljivanja božićnih drvaca povećala, oni nisu tako lako dostupni kao rezana ili umjetna božićna drvca. Oni koji iznajmljuju ovakva drvca, tražit će rezervaciju točne vrste i visine stabla.

Najam božićnog drvca čuva njegov život jer se nakon blagdana vraća i nastavlja rasti. Po Darianeinom mišljenju, to je ‘održivija opcija od stabala za jednokratnu upotrebu’.

Umjetno božićno drvce

Umjetna božićna drvca prešla su dug put od tužnih, blijedih imitacija jer se sada može odabrati od prirodnih modela realističnog izgleda pa sve do trendovskih pastelnih topiarija, drveća prekrivenih lažnim snijegom ili ukrasima.

Umjetna drvca mogu ispasti jeftinija od kupnje pravog svake godine, a mnogi ih odabiru jer nemaju brige oko čišćenja iglica.

‘Kada kupujete umjetno božićno drvce, razmislite o drvcima sa snažnom bazom i zglobnim granama za stabilnost i jednostavno postavljanje’, kaže Devlin iz B&Q-a. ‘A za dugovječnost, pravilno pohranite drvce u njegovu kutiju na hladnom i suhom mjestu.’

Faktor održivosti

Carbon Trust kaže da umjetno drvce koje se koristi sedam do 20 godina (ovisno o težini i korištenim materijalima) rezultira s manje emisija nego kupnja novog, komercijalno uzgojenog drvca svake godine.

Proizvodnja plastike iz nafte stvara većinu – oko dvije trećine – emisija ugljika umjetnih stabala, prema Carbon Trustu. Ali ako se uzmu u obzir drugi utjecaji na okoliš, kao što je ekotoksičnost – biološki, kemijski ili fizički stresori koji utječu na ekosustave – kaže Walker sa Sveučilišta u Sheffieldu, oni zaostaju za pravim stablima. Dariane iz Blooming Hausa to jezgrovito kaže: ‘Ako se odlučite za lažno drvce, svatko bi trebao uzeti u obzir dugovječnost upotrebe i odvagnuti ga u odnosu na nemogućnost recikliranja na kraju njegovog životnog vijeka.’

Carbon Trust kaže da je ugljični otisak umjetnog stabla od 6,5 stopa ekvivalentan otprilike 40 kg emisija stakleničkih plinova – više nego dvostruko više od pravog stabla koje završi svoj život na odlagalištu i više od 10 puta više od pravog stabla koje je spaljeno. Ponovna uporaba umjetnog božićnog drvca iz godine u godinu može izbjeći godišnje utjecaje na okoliš transporta i odlaganja koji su povezani s pravim drvcima, kaže Dariane.

Trošenje umjetnih božićnih drvaca tijekom godina izvor je mikroplastike koja može zagaditi kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru i završiti u kanalizacijskim vodama, a odatle u rijekama i morima, kaže Feliciano.