Kako povezanost s prirodom utječe na naše zdravlje, ali i stavove prema očuvanju okoliša?

Najnoviji pregled studija objavljen u časopisu Biological Conservation nastoji odgovoriti na jedno bitno pitanje. Naime, znanstvenici su se fokusirali na otkrivanje veze između povezanosti s prirodom, ljudskog blagostanja i očuvanja okoliša.

Sustavni pregled pokazuje da, možda očekivano, kontakt s prirodom poboljšava zdravlje i dobrobit ljudi. 832 studije uključivale su različite fizičke veze kao što su intervencije u prirodi koje se temelje na svjesnosti, aktivnosti na otvorenom, prirodni zvukovi i vrtlarstvo. Za one koji su zainteresirani za poboljšanje svog zdravlja, članak spominje da je najveće subjektivno blagostanje postignuto putem “prirodnih zvukova s većim bogatstvom vrsta” i svjesnosti koja se temelji na prirodi.

Možda ne iznenađuje činjenica da kontakt s prirodom poboljšava ljudsko zdravlje. Svi znamo koje su prednosti vježbanja, svježeg zraka i sunčeve svjetlosti za fizičko zdravlje. A vrijeme provedeno u zelenim i plavim površinama dokazano pokazuje da poboljšava mentalno zdravlje smanjujući stres i negativne emocije te jačajući raspoloženje i kogniciju. Ova shvaćanja temelj su terapije prirodom, tzv. eko-terapije. 

Ali zašto je inače fizički doživljaj prirode važan? Jer time se jača psihološka veza pojedinca s okolinom. To znači da je vjerojatnije da će ljudi sebe promatrati kao dio šire prirodne cjeline.

S tim u vezi, tijekom posljednjih 60-ak godina, industrijalizirana, zapadna društva doživjela su nekoliko promjena paradigmi u percepcijama i stavovima koji podupiru napore za očuvanje okoliša.

Raspravlja se o tome je li najnoviji razvoj ekocentričan (vrednovanje prirode zbog nje same) ili antropocentričan (vrednovanje prirode zbog dobrobiti koje ona pruža ljudima). U oba slučaja, to vjerojatno ni nije toliko važno. Moglo bi se tvrditi da, budući da ekosustavi čine sustav za održavanje života za ljude, antropocentrizam može i treba biti snažna motivacija za zaštitu okoliša. Čak i ako je svjetonazor pojedinca antropocentričan, a ne ekocentričan, i dalje je u njegovom najboljem interesu da očuva svoje prirodno stanište.

Dodatne dobrobiti nadopunjuju zdravstvene prednosti koje ljudi imaju od kontakta s prirodom. Jedna važna dobrobit je da psihološka percepcija osobe da je dio prirode dovodi do uvjerenja i djelovanja u korist očuvanja. Utvrđeno je da je veza s prirodom snažno povezana s ponašanjem usmjerenim na zaštitu okoliša.  

Osobe s najvišim razinama povezanosti s prirodom imaju tendenciju da pokazuju najveće pro-konzervacijsko ponašanje. Nažalost, istraživanja također sugeriraju da povezanost s prirodom globalno opada. To smanjenje vjerojatno je uzrokovano masovnom urbanizacijom, smanjenjem zelenila u gradovima i sve većim krčenju šuma. Sve to uzrokuje smanjenu želju ljudi da se bave prirodom i njihov kasniji gubitak emocionalne povezanosti s njom.

Sveukupno, razumijevanje kontakta s prirodom i psihološke povezanosti s okolišem pomoći će društvima da postignu svoje ciljeve održivosti. Društvene i ekološke prednosti povezanosti s prirodom već su privukle velik interes u istraživačkoj literaturi u više disciplina ali i u javnosti.