Kako rashladiti grad u toplinskom valu? Frankfurt, Beč, Madrid imaju rješenje

Dok se dijelovi Grčke, Cipra i Turske suočavaju s jakim toplinskim valovima, drugi trpe rekordne padaline. Ekstremni vremenski događaji postaju sve češći i žešći kao posljedica klimatskih promjena.

Dani koji obaraju rekorde pokazali su koliko su gradovi loše opremljeni za podnošenje temperatura od 40°C. Suprotno tome, učinili su da više cijenimo dijelove koji pružaju olakšanje, mjesta na kojima se u vrućim ljetnim danima ‘lakše diše’, poput ulica s drvoredima, zelenim parkovima, kupalištima i klimatiziranim javnim mjestima, piše Euronews.

‘Hladne ulice’ Beča

Prema Globalnom indeksu udobnosti za život koji provodi Economist Intelligence Unit, Beč je najpogodniji grad na svijetu za život.

Ima visoke ocjene i na frontu ublažavanja klimatskih promjena, jer je austrijska prijestolnica prvi put izradila klimatski plan 1999., a 2018. postala je jedan od prvih europskih gradova koji je postavio strategiju za prepoznavanje i borbu protiv urbane vrućine.

Kad vrućina postane prevelika, stanovnici mogu šetati ulicama koje ih hlade ‘maglom’ od fine maglice.

Ove ‘cool straßen’ (hladne ulice) samo su jedan dio plana javne infrastrukture općinskih vlasti. Također su uveli novu mrežu biciklističkih ruta kako bi se odbacili automobili koji proizvode toplinu (i onečišćuju okoliš), a obećali su posaditi 4500 novih stabala svake godine.

Osim što grad dodaje nove elemente, Beč se drži onoga što funkcionira. Još uvijek ima više od 1000 javnih fontana za piće i zadržao je široku mrežu općinskih bazena koji su prvi put izgrađeni 1920-ih.

Dubrovnik je još jedan grad s prekrasnim fontanama i, budući da se nalazi na moru, izgradio je vrata u svojim velebnim zidinama tako da stanovnici i turisti imaju brz pristup kada se trebaju rashladiti.

‘Ventilacijski koridori’ Frankfurta

Nekadašnji pobjednik Europskog grada drveća, Frankfurt već dobro napreduje kada je u pitanju zelena pokrivenost. Prema satelitskoj studiji iz 2021., drveće može smanjiti površinske temperature do 12°C ljeti, tako da je oko 200.000 drveća na javnim mjestima definitivna blagodat za financijski kapital.

Kao jedan od najtoplijih gradova u Njemačkoj, bilo je potrebno i veliko preoblikovanje. Frankfurt ima ventilacijske koridore ili ‘Luftleitbahnen’: dijelove zemlje na kojima nema visokih zgrada ili velikih stabala, kako bi se uvlačio hladniji zrak iz okolnih područja.

Luftleitbahn na rijeci Nidda, primjerice, dopušta do 40.000 m3 hladnog zraka u sekundi da teče u grad tijekom ljetnih noći.

Povrh toga, Frankfurt zahtijeva da određene nove zgrade imaju ‘zelene’ krovove prekrivene biljkama. Oni mogu ostati hladniji za nevjerojatnih 40°C tijekom sunčanih dana od svojih tradicionalnih crnih pandana.

‘Zeleni krovovi imaju brojne pozitivne učinke’, objašnjava Lara-Maria Mohr iz Frankfurtskog odjela za okoliš.

‘Oni štite zgradu, izoliraju je i hlade. Ovo također štedi troškove.

‘Buka se guta, biljke filtriraju finu prašinu, a učinci jake kiše ublaženi su činjenicom da supstrat može apsorbirati kišu.’

Klimatska skloništa u Španjolskoj

Prošlog ljeta temperature u glavnom gradu Španjolske redovito su se približavale 40°C, dok je južni grad Valencia oborio toplinski rekord kada je živa dosegnula 46,8°C. Od toplinskog udara prije dvije godine preminuo je 60-godišnji čistač ulica u Madridu, nakon što se dan ranije srušio na poslu.

No, ne doživljavaju svi građani toplinske valove na isti način.

Stanovnici u područjima s nižim prihodima također imaju daleko manju vjerojatnost da će imati adekvatno izolirano stanovanje i pristup hladnim, zelenim površinama.

Kako bi pokušao poboljšati svoj rekord, Madrid je tijekom prošlogodišnjeg toplinskog vala otvorio klimatska skloništa u klimatiziranim javnim prostorima kao što su knjižnice i društveni centri te je postavio aplikaciju za ubrzavanje ulaska u gradske bazene koji se subvencioniraju.

Postoji i dugoročna strategija za hlađenje grada. Prema planu za 2019. ‘Madrid Island of Colour’, oko glavnog grada gradi se 75 km dug ‘zeleni pojas’ šume. Termografske slike iz obližnjih područja 2022. pokazale su da su temperature tla već smanjene za 2°C u dvije godine, izvijestio je Politico.

Postoji mnogo drugih načina na koje gradovi zadržavaju živu tijekom prevrućih dana. U Nürnbergu su, primjerice, tramvajske pruge prekrivene travom kako bi se rashladile.

Dok su arhitekti iz Norwicha izgradili 100 društvenih stanova orijentiranih sjever-jug, s vodoravnim sjenilima iznad prozora okrenutih prema jugu, kako bi se zaštitili od najgore vrućine. Goldsmith Street je rijedak primjer, u Velikoj Britaniji, domova koji su učinkoviti i ljeti i zimi.

Bolje stanovanje i humano izgrađeno okruženje, zeleni prijevoz, drveće i vodene površine; to su ključna načela gradova prilagođenih klimi.

Više stabala je pobjeda na više frontova. Ali dobro je znati, na primjer, da je potrebno 40 posto pokrova nadstrešnice na ulici kako bi se stvarno maksimizirale prednosti onoga što stručnjak za zeleno gradsko planiranje Jon Burke naziva ‘najnaprednijom tehnologijom klimatizacije prirode’.

Postoje ključni izračuni koje treba napraviti o onome što su također, očito, estetska poboljšanja. Mreža C40 Cool Cities je jedna organizacija koja radi u tom smjeru. Pomogla je u razvoju alata ‘Gradovi otporni na toplinu’ koji donositeljima odluka omogućuje kvantificiranje točnih prednosti određenih parkova i zelene infrastrukture, rijeka, jezera te hladnih i vegetativnih površina.