Kako se turistička središta prilagođavaju klimatskim promjenama, dva europska grada visokorizična

Europska komisija za putovanja (ETC) objavila je “Putokaz za nacionalne turističke organizacije prema klimatskim mjerama u turističkim destinacijama – okvir za planiranje klimatskih akcija”, kritični resurs osmišljen da nadahne i usmjeri klimatske akcije u europskim turističkim odredištima.

Ovaj putokaz je zapravo step-by-step vodič nacionalnim turističkim organizacijama (NTO) za izradu Klimatskog akcijskog plana (CAP) prilagođenog njihovim potrebama. Služi kao sveobuhvatan alat za pomoć odredištima u postizanju održivosti i otpornosti na klimatske promjene, održavajući globalnu konkurentnost, prema ETC-u. S praktičnim savjetima, primjerima i jasnim planom, cilj je osnaživanje članova da naprave trajne pozitivne promjene.

Plan koji je izradio AGEG Tourism for Sustainability, ključna je komponenta strateškog rada ETC-a na promicanju klimatskih mjera unutar europskog turizma. Podsjetimo, ETC je 2022. postao potpisnik Glasgowske deklaracije o klimatskim mjerama u turizmu. Sljedeće godine je pokrenut CAP i kreirana radna skupina posvećena klimatskim akcijama i održivosti.

Sada, uz čvrstu predanost uspostavljanju snažne strategije smanjenja ugljika i ubrzanju klimatskih mjera u turističkom sektoru, ETC objavljivanjem ovog plana podržava nacionalne turističke organizacije na njihovom putu do ”nula emisija”.

Klimatski akcijski plan

Turizam je snažan gospodarski pokretač diljem svijeta. Stvara radna mjesta, značajno pridonosi gospodarskom razvoju, podupire lokalne zajednice i poboljšava kvalitetu života u destinacijama. Međutim, turizam također uvelike pridonosi emisijama stakleničkih plinova (GHG) – odgovoran je za gotovo devet posto globalnih emisija.

Klimatske promjene predstavljaju kritičnu prijetnju položaju Europe kao vodeće turističke destinacije, sa sve ozbiljnijim pojavama koje ugrožavaju prirodna i kulturna dobra. Bez djelovanja za smanjenje štetnih emisija, odredišta riskiraju ugrožavanje vlastite budućnosti.

Tu dolazi na scenu planiranje klimatskih akcija koje nudi značajne prednosti za NTO-e i odredišta. Akcijsko planiranje za klimu ne samo da pomaže odredištima smanjiti emisije i prilagoditi se promjenjivim klimatskim uvjetima, već također povećava njihovu globalnu konkurentnost. Putnici sve više traže mogućnosti održivog turizma, a destinacije koje pokazuju vodeću ulogu u pozitivnom utjecaju na klimu mogu privući veći segment ekološki osviještenih posjetitelja.

ETC-ov okvir za planiranje klimatskih mjera osmišljen je kao intuitivan, sveobuhvatan i praktičan vodič koji je savršeno usklađen s pet smjerova Glasgowske deklaracije o klimatskim mjerama u turizmu: mjerenje, dekarbonizacija, regeneracija, suradnja i financiranje. Ovaj putokaz pojednostavljuje proces planiranja, fokusirajući se na djelotvorne korake i pružajući jasne upute, predloške za planiranje i izvješćivanje te savjete o provedbi, piše Blanka Kufner za Hinu.

Veliki gradovi u riziku od klimatskih promjena

Polovica najvećih gradova na planetu bit će izložena riziku od jedne ili više klimatskih opasnosti do 2050. godine, navodi se u prošlogodišnjem izvješću London Stock Exchange Group (LSEG).

Poplave, toplinski valovi, cikloni i nedostatak vode sve će više prijetiti ovim središtima ne stave li se emisije stakleničkih plinova pod kontrolu, ističe se u dokumentu. Izvješće LSEG-a ”Net Zero Atlas” utvrđuje koju bi razinu smanjenja emisija zemlje trebale ciljati kako bi izbjegle takve klimatske katastrofe.

“Gradovi u našoj studiji – žile kucavice svjetskog gospodarstva koji pridonose gotovo 20 posto globalnog BDP-a i dom su za 440 milijuna ljudi – posebno su izloženi klimatskim rizicima”, izjavio je globalni voditelj istraživanja održivih ulaganja LSEG-a, Jaakko Kooroshy. Dodao je kako se “utjecaji već počinju materijalizirati na samo 1,3°C zagrijavanja”.

Ti klimatski utjecaji osjetili su se prošle godine u šokantnim razmjerima u španjolskom gradu Valenciji gdje je u jedan dan tijekom osam sati pala godišnja količina kiše, uzrokujući smrtonosne poplave koje su odnijele više od 200 života.

Amsterdam i Madrid visokorizični

LSEG predviđa da će prema trenutnoj situaciji globalno zagrijavanje doseći 2,6°C. Program UN-a za okoliš predviđa 2,6°C do 2,8°C do kraja stoljeća ako se ispune trenutne obveze. Prema ovom scenariju visokih emisija, udio 49 najvećih svjetskih gradova s visokom izloženošću povećao bi se s manje od jednog od pet (18 posto) na gotovo jedan od dva (47 posto).

Veliki gradovi na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Aziji pretrpjet će najveći teret ove krize, navodi se u izvješću. Očekuje se da će šest gradova u tim regijama – Singapur, Surabaya, Dubai, Riyadh, Jeddah i Jakarta – do 2050. doživjeti više od 50 dana u godini ekstremne vrućine.

U Europskoj uniji analitičari ističu sve nesigurniji položaj Amsterdama i Madrida. Nisko položeni nizozemski glavni grad suočava se s visokim rizikom od porasta razine mora i poplava, koji bi se unatoč obrani mogao povećati za 60 posto. U Madridu bi dani s toplinskim valom mogli narasti za 135 posto do ”srednje rizičnog” broja od 41 dan do 2050. Predviđa se da će stres vode u španjolskom glavnom gradu porasti za 65 posto te će 2050. postati visokorizičan.

U Velikoj Britaniji su u središtu pozornosti London i Manchester. Glavni grad trenutačno se smatra niskim rizikom od velikih fizičkih opasnosti, ali do sredine stoljeća očekuje se povećanje nestašice vode za 22 posto. Ekstremna vrućina u Londonu više će se nego udvostručiti s 11 na 25 dana svake godine. Budući je ukupno gledajući ostao niskorizičan, Manchester će unatoč tome doživjeti klimatske promjene s povećanjem toplinskih valova od 93 posto i povećanjem nestašice vode za 45 posto, prema studiji.

Povećanje otpornosti

LSEG je zacrtao niz strategija prilagodbe koje gradovi mogu primijeniti, od sustava ranog upozoravanja i utvrda koji spašavaju živote do ”rješenja temeljenih na prirodi”.

“Zemlje G20 moraju hitno smanjiti emisije da bi spriječile brzu eskalaciju klimatskih opasnosti. Sljedeći val nacionalnih klimatskih obveza bit će za to ključan. Unatoč tome, čak i ako se najgori učinci klimatskih promjena mogu spriječiti, bit će potrebna značajna ulaganja kako bi se gradovi prilagodili novim klimatskim ekstremima”, naveo je Kooroshy.

Strukture kao što su morski bedemi, barijere protiv poplava i odvodni sustavi mogu primjerice ublažiti olujne udare, omogućujući gradovima poput Amsterdama da stoljećima napreduju unatoč ekstremnom riziku od poplava. Osim toga, gradovi sve više shvaćaju vrijednost zelene infrastrukture – u zelenim parkovima, zelenim koridorima i močvarama – jer oni pomažu u upravljanju poplavama i smanjuju učinak urbanog toplinskog otoka.

Satelit za praćenje promjena klime

Španjolska je nedavno angažirala tvrtku Open Cosmos da napravi satelit koji će pratiti mogu li klimatske promjene poremetiti gospodarstvo španjolskog otočja. Izgradnju satelita će financirati vlada Balearskih otoka – arhipelaga koji uključuje Mallorcu, Ibizu, Menorcu i Formenteru.

Cilj ove investicije je nadzor arhipelaga u smislu praćenja promjena u klimi zapadnog Sredozemlja kako bi se povećala otpornost u turističkom sektoru arhipelaga. Slike i podaci prikupljenih satelitom dijelit će se s istraživačima, lokalnim administratorima i tvrtkama, kako bi se pomoglo pri informiranju o održivijim turističkim praksama i obrani od sve češćih ekoloških katastrofa u regiji.

Satelit će biti prvi dio hardvera Balearskih otoka u orbiti, međutim lokalna vlada nada se kako je to signal za tehnološki napredniju budućnost.