Kako stati na kraj masovnom turizmu: Barcelona pred drakonskim mjerama

‘Vrlo je drastično, ali mora biti jer je situacija vrlo, vrlo teška’, rekao je Jaume Collboni u jednom od svojih prvih intervjua za međunarodne medije od objave u lipnju. ‘U Barceloni, kao i u drugim velikim europskim gradovima, problem broj jedan koji imamo je stanovanje.’

U posljednjih 10 godina cijene najma u gradu su porasle za 68%, dok su troškovi kupnje kuće porasli za 38%. Dok su se neki stanovnici žalili da su izbačeni iz grada, Collboni je počeo promatrati 10.101 licencu koju je grad izdao i koja dopušta iznajmljivanje smještaja turistima putem platformi kao što je Airbnb, piše The Guardian.

Ono što je gradonačelnik iz socijalističke stranke vidio bio je relativno brz način da se ojača gradska zaliha stambenih kuća, a istovremeno ograniči broj od 32 milijuna turista koji godišnje obiđu grad od 1,7 milijuna.

‘Pod modelom masovnog turizma koji je kolonizirao središte grada, vidjeli smo dvije stvari koje su temeljno povrijeđene: pravo na pristup stanovanju, jer se stanovanje koristi za gospodarske aktivnosti, i suživot među susjedima, osobito u područjima koja imaju više turističkih apartmana’, rekao je Collboni.

Grad se dugo pokušavao uhvatiti u koštac s tim, postavljajući ograničenja na broj turističkih stanova. ‘Nakon godina, došli smo do zaključka da raditi stvari na pola puta ne funkcionira’, rekao je Collboni. ‘Vrlo je teško upravljati i osigurati da nema ilegalnih iznajmljivanja. Mnogo je jednostavnije i jasnije reći da u Barceloni više neće biti turističkih stanova.’

Dok su neki kritizirali godine koje će trebati da mjera stupi na snagu, Collboni je vremenski okvir za 2028. povezao s regionalnim zakonodavstvom koje je prošle godine ograničilo dozvole za turističke stanove na pet godina u područjima s oskudnim pristupom stanovanju. Upravo su u ovoj klauzuli dužnosnici u Barceloni vidjeli svoju priliku: 2028., kada u Barceloni istekne trenutni broj licenci, njihov je plan jednostavno ne obnoviti nijednu od njih.

Značajna ograničenja

Ideja, međutim, dolazi sa značajnim ograničenjima. Collbonijev mandat kao gradonačelnika završava 2027., ostavljajući plan osjetljivim na odbacivanje, ako izbori dovedu do promjene u općinskoj vlasti. Regionalno zakonodavstvo također dopušta vlasnicima da zatraže jednokratno produljenje do pet godina, ako mogu dokazati da su značajno uložili u nekretninu, iako je Collboni tvrdio da bi takvi slučajevi činili ‘manji dio’ licence u Barceloni.

Umjesto toga, on se nada da će plan rezultirati vraćanjem više od 10.000 nekretnina na stambeno tržište, gdje bi nedavno uvedene gornje granice najamnine i nacionalni registar koji je na čekanju s ciljem suzbijanja kratkoročnog najma idealno spriječili da postanu luksuzni stanovi ili mjesečni najam. Gradski tim od oko 30 inspektora – za koje dužnosnici kažu da otkrivaju više od 300 ilegalnih turističkih stanova mjesečno – trebao bi biti pojačan za još 10 radnih mjesta u nadolazećim mjesecima i nastavit će djelovati punom snagom nakon 2028. kako bi suzbiti sve nezakonite najamnine koje bi se mogle pojaviti.

Najava u lipnju iznenadila je mnoge u gradu. ‘Nismo mislili da je tako radikalan’, rekao je Jaume Artigues iz Udruge susjeda Eixample Dreta, koja predstavlja četvrt u kojoj se nalazi približno 17% gradskih legalnih turističkih stanova – njih oko 1655 prolazi središnjom četvrti poznatom zbog svoje modernističke arhitekture. ‘Mislim da je to vrlo, vrlo hrabra mjera jer će to biti teška pravna bitka protiv ekonomskih interesa ovog sektora.’

Razvučen vremenski okvir

Ali Artigues je bio zabrinut zbog razvučenog vremenskog okvira, opisujući ga kao neizvjesno kockanje u gradu u kojem je pristup stambenom prostoru već bio hitan slučaj. To je mišljenje ponovio i Albert Freixa, iz Sindikata stambenih zgrada iz Eixamplea. ‘Ne možete obećati nešto za 2028., kada su izbori, a vi uopće ne znate hoćete li biti gradonačelnik’, rekao je Freixa.

U rujnu je organizacija Apartur, koja predstavlja društva za upravljanje i vlasnike 85% legalnih turističkih stanova u pokrajini Barceloni, najavila planove za tužbu za odštetu zbog izgubljenih prihoda i ulaganja. Opisujući gradski plan kao ‘prikriveno prisilno izvlaštenje’, organizacija je smatrala da bi zahtjevi mogli iznositi čak 3 milijarde eura (2,5 milijardi funti).

Ustavni sud zemlje također bi se trebao izjasniti o planu. U veljači je pristao saslušati pravni prigovor, koji je podnijela konzervativna Narodna stranka, koja je tvrdila da je regionalno zakonodavstvo, među ostalim, prekoračilo svoje granice kada je u pitanju određivanje načina na koji se privatno vlasništvo može koristiti.