Kako su šumski požari povezani s klimatskim promjenama? Određene regije sve izloženije ovom riziku
Bauk plamena koji proždire izgrađena okruženja postao je sve poznatiji posljednjih godina i često se za njega okrivljuje rastuća globalna temperatura. Ali, je li uvijek tako?

Bauk plamena koji proždire izgrađena okruženja postao je sve poznatiji posljednjih godina i često se za njega okrivljuje rastuća globalna temperatura. Ali, je li uvijek tako?
Dok šumski požari potaknuti jakim vjetrovima nastavljaju gorjeti u dijelovima Los Angelesa, odnoseći najmanje 24 života i uništavajući ili oštećujući više od 12.000 domova i zgrada, Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus u petak je potvrdila da je 2024. službeno najtoplija godina zabilježena.
Još je prerano da se definitivno odredi uloga rastućih globalnih temperatura u požarima u Los Angelesu, budući da se svi šumski požari ne mogu povezati s klimatskim promjenama. Ali studije World Weather Attributiona, skupine znanstvenika koji analiziraju ekstremne vremenske prilike, otkrile su veze između planetarnog zagrijavanja i nekih nedavnih velikih požara.
Požari koji su bili povezani s klimatskim promjenama
Močvare Pantanal u Brazilu doživjele su razorne šumske požare prošlog lipnja — izvan uobičajene sezone požara u regiji — što je dovelo do uništenja oko 440.000 hektara zemlje u roku od jednog mjeseca, piše Deutsche Welle (DW).
Znanstvenici koji se bave atribucijom također su uspostavili vezu između rastućih globalnih temperatura i šumskih požara koji su zahvatili istočnu Kanadu u kasno proljeće 2023.
Budući da su svibanj i lipanj bili najtopliji od 1940. godine, istraživanje je zaključilo da su klimatske promjene više nego udvostručile vjerojatnost uvjeta koji su potaknuli razorne požare. Bili su toliko ozbiljni da su činili više od četvrtine svih šuma izgubljenih u svijetu za 2023.
Dok su šumski požari redovita pojava u Kaliforniji, osobito tijekom ljeta i jeseni, klimatske promjene su povećale opožarene površine u državi za 172% u posljednjim desetljećima, prema prošlogodišnjoj analizi.
Općenito, šumski požari postaju sve rašireniji u mnogim regijama svijeta, a njihov se broj udvostručio u posljednjih dvadeset godina. Također su sve intenzivniji.
Isto tako, šumski požari postaju sve češći s jednom studijom koja je pokazala da je najmanje dvostruko više drveća sada izgubljeno u požarima u usporedbi s prije dva desetljeća. Otprilike 70% šumovitih područja izgubljenih u plamenu između 2001. i 2023. dogodilo se u zemljama s velikim borealnim šumama, poput Kanade i Rusije. Klimatske promjene smatraju se glavnim pokretačem te požarne aktivnosti.
Kako rastuće temperature utječu na šumske požare?
Sami šumski požari nisu uzrokovani klimatskim promjenama, a većinu uzrokuju ljudske aktivnosti.
Međutim, izgaranje fosilnih goriva koje pumpa emisije stakleničkih plinova u atmosferu dovelo je do porasta globalnih temperatura i povećane vjerojatnosti i intenziteta ekstremne vrućine.
Topliji planet može pogoršati takozvano vrijeme požara, postavljajući idealne vruće, suhe i vjetrovite temelje za širenje plamena.
Suhe uvjete koji mogu dovesti do suše – količinu padalina nižu od prosječne u određenoj regiji – teže je povezati s klimatskim promjenama. Uzroci mogu ovisiti o vrsti i mjestu suše.
Znanstvenici kažu da suše povezane s niskom vlagom u tlu pokazuju jasnije veze s klimatskim promjenama od onih uzrokovanih niskim razinama podzemnih voda ili rijeka. Regije koje su izloženije većem riziku od ovih vrsta suša uključuju zapad Sjeverne Amerike, Mediteran, dijelove Afrike i sjeveroistok Južne Amerike.
U slučaju požara u Los Angelesu, istraživači ukazuju na brze promjene između ekstremno vlažnog i suhog vremena – nazvane ‘hidroklimatski trzaj’ – kao ključni pokretač klime.
Prema radu objavljenom u četvrtak, neuobičajeno vlažna zima tijekom 2022./2023. pomogla je rastu trave i grmlja. To je zatim pretvoreno u potencijalno gorivo zbog rekordno sušnog ljeta 2024. i kasnog početka kišne sezone ove godine.
Klimatske promjene također produljuju sezone šumskih požara diljem svijeta za prosječno dva tjedna, a oni se više ne događaju samo u tim razdobljima, kao što su ovogodišnji požari u Kaliforniji pokazali.
Od Nove godine, Los Angeles je bio svjedokom 40 puta više od prosječnog broja upozorenja o požarima u istom razdoblju od 2012. do 2024., prema Svjetskom institutu za resurse, istraživačkoj organizaciji sa sjedištem u SAD-u.
Što se može učiniti?
Potrebno je više sredstava za sustave ranog upozoravanja, više smjernica za gospodarenje šumama kao i podizanje svijesti javnosti, s obzirom na to da većinu požara izaziva ljudska aktivnost, rekla je za DW Julie Berckmans, stručnjakinja za procjenu klimatskih rizika pri Europskoj agenciji za okoliš prošle godine.
U Europi, gdje su šumski požari sve češći, intenzivniji i rašireniji, vlasti povećavaju broj odgovora na požare. U 2023., Mehanizam civilne zaštite EU-a i programi RescEU, koji pomažu državama članicama u njihovim naporima da se izbore s ekstremnim požarima, udvostručili su svoju flotu zrakoplova, helikoptera i vatrogasaca te su dodijelili 600 milijuna eura (615 milijuna dolara) za ulaganje u proširenje kapaciteta do 2030.
Međutim, neki stručnjaci tvrde da je potrebno više sredstava uložiti u prevenciju požara. To uključuje povećanje otpornosti šuma odmicanjem od monokultura, pravilnim razmakom između stabala i smanjenjem vegetacije na podu propisanim spaljivanjem ili uvođenjem životinja za ispašu poput ovaca i goveda.
Važno je i poticanje predostrožnosti među građanima, rekao je prošle godine za DW Alexander Held, viši stručnjak na Europskom institutu za šume. Izbjegavanje zapaljivih biljnih vrsta u vrtovima, čišćenje krovnih oluka i uklanjanje vrtnog otpada oko zgrada može pomoći u smanjenju dostupnog goriva za požare.
Drugi tvrde da svijet u konačnici mora hitno prestati sagorijevati fosilna goriva. Navodeći vezu između klimatskih promjena i šumskih požara, prošle je godine Unija zabrinutih znanstvenika, američka organizacija za zagovaranje znanosti, pozvala izvršne direktore vodećih kompanija na fosilna goriva da smanje svoje emisije.