Kako u Barceloni troše pitku, a kako otpadne vode? Rasipni korisnici plaćaju premije
Kako klimatske promjene čine oborine sve intenzivnijim i rjeđim, katalonske vlasti suočavaju se sa zadatkom osiguravanja sigurnosti i pitke vode milijunima.

Kako klimatske promjene čine oborine sve intenzivnijim i rjeđim, katalonske vlasti suočavaju se sa zadatkom osiguravanja sigurnosti i pitke vode milijunima.
U istočnoj Kataloniji tri godine, od 2021. do 23., imali su jednu od najgorih suša u zabilježenoj povijesti. No, Barcelona se nalazi na mjestu gdje vode može biti previše, a opet premalo.
‘Trpimo ovu ozbiljnu sušu, a istovremeno trpimo i neke posljedice ekstremnih oborina‘, kaže Marc Prohom, šef klimatologije u meteorološkoj službi Katalonije.
Nakon tri godine sušnih uvjeta, katalonske vlasti su početkom 2024. objavile izvanredno stanje zbog suše, koja je trajala nekoliko mjeseci. Početkom 2025. niske rezerve vode znače da su grad i većina okolnog područja bili pod upozorenjem zbog suše, piše BBC.
Korištenje vode iz slavine – zabranjeno, prijete i novčane kazne
Kućanstva su bila ograničena na 200 litara (53 galona) vode dnevno – manje od tipične kade. Korištenje vode iz slavine za zalijevanje vrtova, punjenje bazena ili pranje automobila bilo je zabranjeno pod prijetnjom novčanih kazni. Isključeno je na stotine javnih tuševa duž gradskih plaža. Razine rezervoara pale su toliko nisko da su potpuno ispražnjeni jer su vlasti počele skupljati vodu u sve manja jezerca, budući da je plitka voda prijetila da će postati otrovna kada dođe ljeto.
Intenzivne padaline prošle jeseni koje su uzrokovale poplave u Barceloni, kao i razorne štete i gubitke života u Valenciji, nisu bile dovoljne da ublaže ovu sušu. Španjolski Nacionalni plan prilagodbe klimatskim promjenama napominje da, iako se očekuje povećanje intenziteta i učestalosti kišnih oluja, one će malo pomoći u obnavljanju vodonosnika.
Španjolska ima dugu povijest bujičnih poplava. Velik dio ukupnih padalina u Kataloniji isporučuju jake oluje koje se okupljaju u kasno ljeto. Jedna oluja može lako donijeti nekoliko mjeseci kiše.
Intenzitet oborina u regiji posljedica je lokalnog vremenskog fenomena zvanog golpe frío – hladna kap – sada poznatog pod preciznijim izrazom Depresión Aislada en Niveles Altos, ili ‘Dana’, koji opisuje izoliranu depresiju na velikoj nadmorskoj visini. Topli, vlažni zrak koji se diže iz Sredozemlja nailazi na masu ustajalog hladnog zraka na velikim visinama, uzrokujući iznenadno padanje velikih količina kiše.
Porast temperature mora znači da se očekuje povećanje učestalosti i intenziteta ovih oluja. Poplave koje su pogodile Valenciju krajem listopada, ostavivši više od 200 mrtvih, uzrokovane su događajem Dana koji je u nekoliko sati iznio kišu u količini cijele godine. A ti se događaji pogoršavaju.
‘Količina padalina koja se može povezati s ovakvim ekstremnim epizodama se povećala’, kaže Prohom. ‘Suočavamo se s novim izazovom. Čini se da klimatske promjene djeluju brže nego što smo očekivali.’
Trenutačno meteorolozi mogu dati nekoliko dana unaprijed obavijest o Dana događaju. No, teže je znati točno gdje i kada će pasti kiša.
Kada padne, voda prečesto nema priliku utonuti u tlo. Ravna i plodna, poplavna područja čine privlačno zemljište za urbani razvoj, kao i za poljoprivredu. Širenje gradova širi tvrde površine poput betona i asfalta, sprječavajući upijanje vode u tlo. Odvodi za oborinske odvode, propusti i nasipi izgrađeni za otklanjanje rizika od lokalnih poplava jednostavno pomiču problem nizvodno – u većem intenzitetu. Promjene u poljoprivrednom zemljištu također mogu utjecati na sposobnost tla da zadrži vodu.
‘Mnogi radovi na obrani od poplava nisu rješenje, već čimbenici koji će pogoršati štetu povećanjem brzine i visine poplavnih voda’, kaže Julia Martínez, izvršna direktorica Zaklade za novu kulturu vode, neovisne istraživačke organizacije sa sjedištem u Barceloni.
Štoviše, kaže ona, sprječavanjem malih, češćih poplava, ove obrane potiču veći razvoj unutar poplavnih područja, povećavajući količinu štete koja nastaje kada se obrana prevlada.
Infrastruktura u poplavnim zonama izgrađena je prema ‘povratnim razdobljima’ koja opisuju maksimalnu poplavu koja se očekuje svakih 10, 100 ili 500 godina. Ali Martínez kaže da ovi projektirani parametri nisu uspjeli održati korak sa sve toplijom klimom. ‘Ono što sada imamo je nova klima. Ne postoji infrastruktura koja može pružiti bilo kakvu sigurnost budućim događajima čiju veličinu ne možemo znati.’
Osim toga, budući da je obrana od poplava skupa, ona također može pogoršati postojeće nejednakosti.
Ni sva ova kiša nije ublažila trenutnu krizu sa sušom. Događaji Dana obično se događaju blizu obale, dok se većina pitke vode u Barceloni proizvodi tokovima koji protječu daleko sjeverno u podnožju Pireneja. ‘Većina ovih velikih poplava događa se u područjima gdje se ova voda ne može akumulirati’, kaže Martínez. ‘Često se pojavljuje u područjima koja nisu prikladna za brane, tako da možemo imati u isto vrijeme nestašicu vode i probleme s poplavama.’
Cisterna ispod Parc de Joan Miró jedna je od 13 takvih špilja skrivenih ispod ulica Barcelone. Ali kišnica koja se ovdje skuplja nije mjera za ublažavanje suše, već dio sustava za sprječavanje da oborinska voda preplavi gradske odvode. Po prestanku kiše voda se ispušta u kanalizaciju i otječe u more.
Voda – njezina prisutnost ili odsutnost – upisana je u geografiju Barcelone. La Rambla, poznato šetalište koje se uzdiže od luke, dolazi od arapske riječi ramla, koja opisuje pješčano korito rijeke koje je nekoć označavalo rub grada opasanog zidinama. S druge strane je niska ravnica El Raval, čije su davno nestale tvornice nekoć bile napajane rječicama koje teku niz obližnji Montjuïc. Hodajte preko Carrer de la Riereta (Ulica potoka) koja prolazi kroz središte El Ravala, i uzdići ćete se nevidljivom obalom u Poble Sec (Suhi grad).
Nestali vodotoci
Sada su svi ti vodotoci nestali. Utažiti žeđ 1,6 milijuna stanovnika Barcelone u gustom urbanom području nije lak zadatak. Glavni izvori vode su rijeka Llobregat na zapadnom rubu grada, rijeka Ser, gotovo 70 km (43 milje) sjeverno, i brojni vodonosnici koji se smanjuju. To je sve nedostatnije za zadovoljenje potražnje, osobito tijekom sušnih godina.
‘Barcelona se može pohvaliti da je potrošnja vode po stanovniku mnogo niža nego u usporedivim gradovima’, kaže Fernando Cabello, direktor usluga za vodeni ciklus pri gradskim vlastima, AMB. ‘Međutim, očekuje se da će povećanje stanovništva i klimatske promjene značiti da će nestašica vode i dalje biti izazov.’
Trenutačno se značajan dio potencijalnog proračuna za vodu Barcelone koristi samo za održavanje ispravnosti postojećih izvora. Pročišćena otpadna voda odvodi se uzvodno kako bi se održao protok rijeke Llobregat, a pročišćena otpadna voda ubrizgava se u zemlju kako bi se spriječilo prodiranje Mediterana u gradske podzemne vode.
Nakon izvanrednog stanja zbog suše 2008., Barcelona je odlučila bolje osigurati opskrbu vodom. Najistaknutija od akcija koje su uslijedile, bilo je postrojenje za desalinizaciju Llobregat, najveće u Europi. U 2021. opskrbljivalo je 3% pitke vode u Barceloni. Kako je posljednja suša zavladala, jedna trećina vode u Barceloni dolazila je iz postrojenja za desalinizaciju, a daljnjih 25% pitke vode dolazilo je iz regenerirane vode prikupljene iz sustava otpadnih voda, prema Cabellu.
Katalonska agencija za vode planira uložiti 2,4 milijarde eura (2,5 milijardi dolara/2 milijarde funti) do 2027. kako bi se prilagodila nestašici vode i suši, uključujući planove za izgradnju još tri postrojenja za desalinizaciju u regiji. ‘Radi se tako da, ako je potrebno, 100% pitke vode može doći iz nekonvencionalnih izvora, čineći opskrbu neovisnom o režimu oborina’, kaže Cabello.
Rasipni korisnici
Osim povećanja ponude, grad ulaže posebne napore u smanjenje otpada. Uvođenje progresivnih tarifa potiče kućanstva da troše manje vode, zbog čega najrasipniji korisnici (obično kućanstva u bogatijim četvrtima s vrtovima i bazenima) plaćaju premiju. Grad također ima sekundarnu vodovodnu mrežu koja opskrbljuje nepitkom vodom – obično regeneriranom – za čišćenje ulica, vatrogasce i održavanje parkova. U tijeku su nacrti zakona koji bi zahtijevali nove stambene objekte i velika renoviranja kako bi se ugradili sustavi sivih voda koji skupljaju otpadnu vodu iz tuševa i odvoda.
Ova otpadna voda jedna je od velikih nada za buduću opskrbu Barcelone. U Kataloniji, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ispuštaju velike količine vode u more – vode koja bi se inače mogla dalje pročišćavati i ponovno upotrijebiti. Katalonske vlasti planiraju izgraditi 25 stanica za regeneraciju vode diljem regije kako bi zatvorile vodeni ciklus.
Suočavanje s izazovom previše vode je teže. ‘Suočavamo se sa situacijom u kojoj oborine pokazuju trend smanjenja [u regiji], ali najznačajniji pomak koji opažamo je da su oborine više koncentrirane u manjem broju događaja, a ti su događaji intenzivniji’, kaže María José Polo Gómez, profesor hidrotehnike na Sveučilištu Cordoba u Španjolskoj.
Ona kaže da će se takvi događaji poput onih u Valenciji događati i u budućnosti, sve dok ljudska naselja zadiru u poplavna područja. ‘Imamo mjere zaštite u mnogim rijekama. Ali kada imate tako ekstreman događaj, ne postoji brana koja vas može u potpunosti zaštititi.’
Vlasti u Španjolskoj i izvan nje sve se više okreću prirodnim rješenjima koja rade s prirodnim ciklusom vode umjesto da mu se odupru. To uključuje povećanje propusnosti urbaniziranih područja tako da upijaju površinske vode u zemljama od Novog Zelanda do Ujedinjenog Kraljevstva. Ovaj koncept ‘spužvastog grada’ uveden je u parku Gorton u Manchesteru, gdje značajke kao što su valovi, kišni vrtovi, propusno popločenje i jame drveća pomažu u hvatanju i ponovnom korištenju površinske vode koja bi inače preplavila odvodne sustave.
U talijanskoj regiji Cinque Terre volonteri popravljaju suhozide, pomažući u oživljavanju održive terasaste poljoprivrede koja također radi na usporavanju toka vode niz strme planinske padine. ‘Rješenja koja se temelje na prirodi postat će središnja u našem razmišljanju o suočavanju s izazovima ekstremnih vremenskih i klimatskih promjena’, kaže Francesco Marchese, mlađi voditelj projekta.
Iseljavanje iz poplavnih područja
Međutim, jedini zajamčeni način za sprječavanje smrti i razaranja povezanih s poplavama bio bi iseljavanje iz poplavnih ravnica. Martínez tvrdi da se domovi i zgrade uništene u nedavnim poplavama ne bi trebali ponovno graditi, a umjesto toga koristiti javna sredstva za preseljenje obitelji u sigurnija područja.
Ipak, unatoč opasnostima, općine nastavljaju lobirati za ponovno iscrtavanje karata poplava kako bi se omogućila nova gradnja u visokorizičnim područjima. ‘Postoje milijuni eura privatne koristi oko urbanih projekata, tako da postoji veliki pritisak da se gradi posvuda’, kaže Martínez.
Dužnosnici Valencije kritizirani su jer nisu izdali upozorenja lokalnom stanovništvu unatoč prognozi za intenzivne kiše. Od više od 500 katalonskih općina koje moraju imati plan za hitne slučajeve poplava, manje od polovice ih ima, prema katalonskoj novinskoj agenciji, ili zato što je plan zastario ili nikad nije izrađen. Nakon jesenskih poplava 2024. najavljeno je financiranje vlade za poboljšanje planova za poplave. Polo kaže da je od ključne važnosti da oni koji žive u poplavnim zonama budu obrazovani o rizicima kako bi znali što učiniti u hitnim slučajevima.
Suočena s klimatskim promjenama, Katalonija će morati razmotriti dugoročnu održivost urbanog i poljoprivrednog razvoja. ‘U prošlosti smo imali poplave, imali smo i suše, ali ti događaji su češći i intenzivniji’, kaže Prohom. ‘Mislim da moramo promijeniti mnoge stvari u našem načinu rada.’
Godine 2024. katalonski su maslinici pretrpjeli pad produktivnosti od 50%. Katalonska agencija za vode dodijelila je 80% smanjenja vode za poljoprivredu od veljače do svibnja. Dalje, osobito na sušnom jugu, vodonosnici se nastavljaju smanjivati. ‘Imamo previše navodnjavane zemlje u Španjolskoj’, kaže Martínez. ‘Ne možemo biti supermarket Europe. Moramo biti spremni i hitno se prilagoditi jer će se stvari pogoršati.’