Očekuje li nas ‘bijeli Božić’? Europski metereolozi iznijeli svoje prognoze

Prošlog je tjedna u dijelovima Europe pao prvi jak snijeg ove sezone, s upozorenjima o teškim vremenskim prilikama za Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku i Francusku. Nakon toga uslijedila je jaka kiša i jak vjetar uzrokovan olujom Bert.

No je li snježno, olujno vrijeme uobičajeno za studeni? I je li to znak onoga što možemo očekivati ​​ove zime diljem Europe? Euronews Green razgovarao je s meteorološkim stručnjacima koji su iznijeli svoj profesionalni stav.

Nedavna snježna oluja u Europi bila je normalna za studeni, ali ‘intenzivne snježne padaline bile su rijetke’

‘Tijekom mog djetinjstva u Belgiji, prvi snijeg i ležeći snijeg obično je padao sredinom studenog, tako da smo prilično u prosjeku [za Europu] kada gledamo snježne padaline općenito’, kaže Lars Lowinski, iz Bonna meteorolog na WetterOnline i Weather and Radar.

Lowinski je objasnio što je drugačije u ovom dijelu snježnog vremena.

Era klimatskih promjena

‘Čak i u ovoj eri klimatskih promjena, gdje temperature sveukupno rastu, ovi prvi hladni udari mraza i leda, pa čak i nekoliko centimetara snijega nisu ništa neobično u ovo doba godine’, objašnjava Lowinski. ‘Ali ono što je bilo značajno (otprilike prošlog tjedan) bila je količina snijega.’

Dok je jak snijeg uobičajen u veljači i ožujku kada su temperature mora niže, ovo je bio rijedak događaj tako rano u sezoni. To je nastalo kada su se sustavi niskog tlaka pomaknuli iz Atlantskog oceana u kombinaciji s hladnim zrakom.

‘Dijelovi Francuske i jugozapadne Engleske, pa čak i područja Cornwalla i Devona – koja su obično prilično topla u ovo doba godine – zabilježili su značajne snježne padaline, a u Parizu je u četvrtak palo 4 cm snijega, što je bilo vrlo neuobičajeno.’

Ispostavilo se da Pariz nije vidio ovoliku količinu snijega u studenom od 1968.

‘Ovo samo pokazuje koliko je ovaj događaj bio neobičan i ekstreman za mnoge dijelove središnje i sjeverne Francuske’, dodaje Lowinski.

Neki europski gradovi nisu dobro pripremljeni za jak snijeg

‘Pariz nema puno snijega čak ni usred zime, pa se ljudi ne mogu tako dobro nositi sa snijegom u usporedbi s, recimo, Alpama, Bavarskom ili Škotskom. Čak i samo mala količina snijega na ulicama dovodi do kaosa i zastoja na cestama, a upravo se to dogodilo, čak i uz upozorenja prognostičara u Francuskoj da će to biti veliki događaj.’

Jantarno upozorenje

Ured za meteorologiju Ujedinjenog Kraljevstva rekao nam je sljedeće: ‘U smislu konteksta, posljednje jantarno upozorenje za snijeg koje smo izdali bilo je u studenom 2010. Međutim, ovo je bio mnogo značajniji i rašireniji snježni događaj. I krajem studenoga 2021. imali smo sličan broj postaja koje su zabilježile 2 cm snijega ili više. Dakle, ovakav događaj u studenom nije neviđen, samo nije uobičajen.’

Posljednji značajan zimski vremenski događaj u studenom 2010. uzrokovan je onim što je Lowinski nazvao ‘Sibirskim ekspresom’ – kada je sustav visokog tlaka koji obično donosi mirnije vrijeme značio da su tjednima puhali samo sjeveroistočni ili istočni vjetrovi. Tada je hladno razdoblje trajalo od zadnjeg tjedna studenoga do kraja godine, a bilo je nekoliko noći u zapadnoj Europi kada su temperature bile niže od -15C do -20C.

‘Ono što je bilo posebno iznimno u vezi s ovim događajem je to što su klimatske promjene već bile problem, a temperature su već globalno rasle. Nije bilo tako toplo kao sada jer je to kontinuirani proces, pa je malo vjerojatno da ćemo ovo opet doživjeti,’ dodaje Lowinski.

Predvidjeti zimsko vrijeme je teško – ali je važno za pripremu

Što je vremenski sustav veći, to ga je lakše predvidjeti. Oluja Bert viđena je na vremenskom modeliranju nekoliko dana unaprijed, a imenovao ju je Met Éireann (Irski meteorološki ured) 48 sati unaprijed.

To daje vremena za izdavanje upozorenja i pripremu planova za izvanredne situacije, kao što je uvođenje mjera za sprječavanje poplava.

Oluja Bert, koja je ovog vikenda zahvatila Europu, bila je oluja sporog kretanja. To je bila velika briga za meteorologe jer što oluja dulje traje, veća je vjerojatnost da će postati sustav s više opasnosti, što znači jaku kišu, poplave i jake vjetrove.

Nažalost, prognostičarima je teže predvidjeti regionalne i manje vremenske događaje, poput niza snježnih pljuskova ili iznenadnih poplava i obično se dogode s najavom od samo 12 do 24 sata.

Kakva će biti zima u Europi, predviđaju meteorolozi?

Za meteorologe zima službeno počinje tek 1. prosinca.

Zemlje poput Njemačke i Belgije, u područjima dalje od Sjevernog mora i Atlantskog oceana, imaju tendenciju da imaju više kontinentalnu klimu. To znači da su temperature obično niže zimi i više ljeti u usporedbi s obalnim područjima.

Općenito, Lowinski predviđa prilično prosječne temperature i oborinske uvjete ove zime.

‘U sjevernim dijelovima Europe – sve sjeverno od Pariza, Berlina i Varšave – vjerojatno će biti vlažnijih uvjeta od prosjeka, a možda i oluje. Dok je u južnoj zapadnoj Europi, kao što je južna Španjolska, Mediteran, Alpe i Balkan, vjerojatnije je da ćemo vidjeti sušnije uvjete tijekom sljedeća tri mjeseca,’ objašnjava Lowinski.

Dodaje kako to ne znači da nećemo vidjeti neke dane ili mjesece koji će zbog pojedinih vremenskih nepogoda biti vlažniji ili sušniji.

Klimatske promjene vjerojatno će učiniti zimu u Europi toplijom – i ekstremnijom

Naše buduće zime postaju sve toplije zbog klimatskih promjena i to smo već vidjeli u stvarnim brojkama ovog mjeseca.

Na primjer, meteorološka stanica DWD u Baden-Badenu u jugozapadnoj Njemačkoj upravo je izvijestila o 22,2C, što je novi rekord za posljednjih 10 dana studenog za cijelu Njemačku.

I već se šest od deset najtoplijih zabilježenih zima u Velikoj Britaniji dogodilo od 2007.

Lowinski naglašava da je zanimljivo vidjeti tako veliku promjenu temperatura u Europi, kakvu smo vidjeli u studenom, s temperaturama koje su se penjale od nule do 18C.

Iako su brze, velike promjene temperature uobičajene u Aziji i Sjevernoj Americi, manja je vjerojatnost da će se dogoditi u europskoj morskoj klimi.