Klimatske promjene diktirat će ubuduće i turistička odredišta: ‘Trend je jasan’

“Analize pokazuju da će i ubuduće turisti birati odredišta za putovanja slijedom utjecaja klimatskih promjena“, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Slično je upozorio i meteorolog Zoran Vakula.

“Trend je jasan, sve je toplije, a to će se i nastaviti – bit će više toplih zima i drugih godišnjih doba, noći i dana, zagrijava se i more i nemojte očekivati da će biti hladnije ljeti od 29 stupnjeva. Bit će i manje hladnih dana i snijega, ali to ne znači da već sutra nećemo imati ekstreme s brdom snijega, a dan poslije s puno toplog sunca”, kazao je Vakula.

To znači da bi sezona mogla početi ranije i završavati kasnije, dodao je.

I Izidora Marković Vukadin iz Instituta za turizam istaknula je važnost klime za turizam, ali i činjenicu da turizam emitira štetne plinove i zagađuje, a klima je preduvjet turizma i njegove ponude.

Rekla je da to smeta ne samo stanovnicima i turistima nego i da nečinjenje po pitanju prilagodbe klimi nosi i velik utjecaj na ekonomiju zbog velikih troškova.

Arhitektura, dizajn i održiva gradnja važna za turizam i premium ponude

Želi li Hrvatska razvijati premium ponudu u turizmu, a želi i već se razvija nizom ponuda i objekata, treba više koristiti stručnjake arhitekture i dizajna, a i tu se puno mijenja zbog klimatskih promjena koje traže prilagodbu, rekao je na panelu Hrvatske gospodarske komore (HGK) u sklopu DHT-a arhitekt Ante Vrban.

“Ljudi se sve više okreću prirodnim materijalima i proizvodima, pa i u turizmu i hotelijerstvu jer se žele osjećati ugodno i sigurno i ne žele iste objekte svugdje nego da vide i autrentično, poput naših kamenih kuća na obali i otocima i slično”, dodao je Vrban, rekavši i da primjećuje pomake u tom smislu u hrvatskom turizmu.

I on i arhitektica Rujana Bergam Marković naglasili su važnim za turizam da se obnove postojeći, a zapušteni objekti, kojih ima dosta po Hrvatskoj, tzv. spavači, od Haludova u Malinskoj na Krku, preko Granda na Lopudu, Kupara i drugih.

“Problem je što ono što turizam piše u planovima ne slijede strategije mjesta i gradova, pa imate prevelike objekte, tzv. mastododonte koji su prošlost, u malim mjestima, a to je netko dozvolio urbanističkim planovima, a je li pratio turističke strategije to je pitanje. Tu nedostaje interdisciplinarnosti i komunikacije svih koji su uključeni u razvoj”, smatra ta arhitektica.

Rekla je i da je ‘nagrđivanje’ hrvatske obale gradnjom za turizam sada “rubno i treba vratiti u funkciju objekte koji imaju kvalitetnu arhitekturu i ne moraju nužno biti za ono što su nekad bili, mogu biti iza neki drugi sadržaj, bitno je da ne stoje nego da se obnove u komunikaciji konzervatora, urbanističkih ureda i stručnjaka i to u skladu s održivom gradnjom.