Klimatske promjene i zdravlje: Toplina se zanemaruje, a rizična je za bolesti

Visoki krvni tlak, visoki kolesterol, neaktivnost, loša prehrana, pušenje i stres dobro su poznati čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti, ali studija naglašava kako je izloženost toplini zanemarena.

‘Teret bolesti za kardiovaskularne bolesti zbog vrućeg vremena u kontekstu klimatskih promjena mogao bi se udvostručiti [u sljedećih 25 godina]’, rekao je glavni autor studije Peng Bi, stručnjak za javno zdravstvo sa Sveučilišta u Adelaideu, Australija.

Studija pridonosi sve većem broju dokaza da je toplina uzrokovana klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem sve veći zdravstveni problem.

‘[Ovo] je prilično alarmantan poziv našoj zajednici, našim pružateljima usluga i kreatorima politike’, rekao je Bi za Deutsche Welle (DW).

Opterećenje toplinom dovodi do nezdravih srca

Studija je analizirala zdravstvene podatke australske populacije između 2003.-2018. Studija je prva koja je otkrila da visoke temperature imaju veliki utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Analiza je pokazala da je australska populacija godišnje izgubila gotovo 50 000 godina života prilagođenih invaliditetu (DALY) zbog kardiovaskularnih bolesti povezanih s vrućinom tijekom tog razdoblja.

DALY mjere ukupni teret bolesti u populaciji. To je izračun godina ‘zdravog’ života izgubljenih zbog bolesti, bilo zbog života s invaliditetom ili zbog prerane smrti.

Studija je pokazala da su ljudi koji žive u toplijim dijelovima Australije u sjevernom teritoriju izloženi najvećem riziku od kardiovaskularnih bolesti povezanih s vrućinom.

Modeliranje koje je poduzela istraživačka skupina također je otkrilo da se očekuje da će se srčane bolesti povezane s vrućinom više nego udvostručiti kako globalne temperature nastave rasti.

Prilagodba na toplinu bit će kritična za ranjive skupine

Bi je rekao da njegova otkrića znače da vlasti moraju razmotriti nove mjere za zaštitu ranjive populacije od zdravstvenih problema povezanih s vrućinom.

‘Ljudi s kroničnim bolestima, stariji ljudi, ljudi s niskim socioekonomskim statusom — oni su u visokoj opasnosti’, rekao je Bi.

To uključuje ‘prijave’ s ranjivim skupinama. Nakon jakog toplinskog vala 2009., Bi je surađivao s lokalnim vlastima na uvođenju sustava telefonske provjere.

‘Tijekom vrućih dana, sveučilišni studenti volonteri koji sjede u Crvenom križu telefonirali su starijim građanima dva puta dnevno kako bi provjerili jesu li dobro. Ako jesu, to je u redu, inače smo imali neke radnje mehanizma za praćenje’, rekao je Bi.

Ostale mjere uključuju edukaciju o promjenama ponašanja radi prilagodbe na toplinu. Ove preporuke uključuju:

• Ostanite rashlađeni i u zatvorenom prostoru gdje je to moguće tijekom vrućih dana.

• Smanjenje razine tjelesne aktivnosti.

• Smanjenje izlaganja suncu na otvorenom.

• Ostanite hidratizirani.

• Korištenje klima uređaja za snižavanje unutarnje temperature.

Odnosi li se ovaj podatak na ostatak svijeta?

Istraživanje je uključivalo samo podatke o zdravlju australske populacije, što znači da je teško ekstrapolirati podatke na druge dijelove svijeta, rekao je Filippo Crea, kardiolog s Katoličkog sveučilišta Svetog Srca u Rimu, Italija.

‘[Međutim,] definitivno je razumno pretpostaviti da je trend isti [u drugim regijama]’, rekao je Crea za DW.

‘U Australiji su klimatske promjene u prosjeku veće nego u Europi, tako da je ovo jedna krajnost’, dodao je Crea.

Australska studija je u skladu s podacima iz drugih zemalja koji pokazuju da rastuće temperature uzrokuju zdravstvene probleme.

Godine 2017. studije su predviđale da bi čak 70% indijske populacije moglo biti izloženo vrućini nepogodnoj za život do 2100. godine.

Nedavna meksička studija predviđa da će do 2100. godine doći do povećanja broja smrtnih slučajeva povezanih s temperaturom od 32% u osoba mlađih od 35 godina, ako globalno stanovništvo i emisije ugljika nastave rasti istim tempom.