Klimatske promjene pogoršavaju bolesti i oslabljuju naš imunitet

Nove znanstvene studije donose zaista loše vijesti. Naime, više od 50 posto poznatih bolesti postale su još gore i opasnije kao rezultat klimatskih promjena.

Znanstvenici su proučavali na koji način promjene klime uzrokovane emisijama stakleničkih plinova utječu na ljudske bolesti. Proučavali su sljedećih deset klimatskih pojava: zatopljenje, sušu, toplinske valove, šumske požare, ekstremne padaline, poplave, oluje, porast razine mora, geološke promjene i prekomjerno korištenje tla. 

Analizirajući ove pojave i tražeći direktnu povezanost s bolestima, došli su do zaključka da ekstremne klimatske pojave poput navedenih imaju veliki utjecaj na bolesti koje uzrokuju virusi i bakterije. 

Tako je otkriveno da zbog klimatskih promjena čovječanstvo češće dolazi u kontakt s patogenima. Sve veće temperature i vlažnost zraka pogoduju populaciji komaraca, krpelja, buha te ostalih životinja koje su poznate kao prijenosnici opasnih virusa i bakterija poput denga virusa, lajmske bolesti i malarije. 

Porast populacije komaraca je posebno zabrinjavajuć. Komarci se pojačano množe nakon klimatskih nepogoda poput oluja i poplava, što uzrokuje povećanu opasnost od bolesti koje ti insekti prenose, poput virusa Zapadnog Nila ili žute groznice. 

Sve veće pojave ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokuju i veće migracije ljudi, što također povećava ljudski kontakt s patogenima. Tisuće i tisuće stanovnika država trećeg svijeta prisilno moraju napustiti svoje domove jer je klima postala nepogodna za život. 

Istraživanja pokazuju kako toplinski valovi povećavaju širenje bolesti koje se prenose pitkom vodom, poput gastroenteritisa, dok porast razine mora i poplave povećavaju širenje kolere, hepatitisa i trbušnog tifusa. 

U svijetu se javlja opasna kombinacija jačanja patogena i slabljenja našeg imunosnog sustava. Patogeni postaju izdržljiviji i jači kako bi se prilagodili novonastalim uvjetima ekstremne klime. U isto vrijeme, posljedice klimatskih promjena na ljude (poput pogoršanih životnih uvjeta, slabe dostupnosti medicinske njege nakon prirodnih katastrofa i nakupljen stres), oslabljuju naš imunosni sustav i čine ga slabijim za borbu s opasnim patogenima. 

Zaključak ovog istraživanja je kako će se rizici širenja opasnih bolesti povećavati sa sve češćim ekstremnim klimatskim pojavama te je jedini način da se ti rizici smanje drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova te uporna i dosljedna borba protiv klimatskih promjena.