Klimatske promjene pogoršavaju sezonu alergija, znanstvenici objašnjavaju što se događa
Prema novoj studiji, sezonske alergije postaju sve intenzivnije i dugotrajnije zbog klimatskih promjena.

Prema novoj studiji, sezonske alergije postaju sve intenzivnije i dugotrajnije zbog klimatskih promjena.
Uvjeti zagrijavanja produljuju sezone peludi diljem svijeta, otkrili su istraživači s Fakulteta medicine i zdravstvenih znanosti Sveučilišta George Washington.
Novi se rad nadovezuje na prethodne studije koje povezuju pogoršanje alergija u Europi s klimatskim promjenama i povišenim koncentracijama CO2 u atmosferi.
Klimatske promjene donose 19 dana više peludi godišnje
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu The Laryngoscope, ispitalo je studije od 2000. do 2023. kako bi pronašlo podatke koji povezuju globalno zatopljenje s proizvodnjom peludi.
Šesnaest studija identificiralo je vezu između porasta temperature i produžene sezone peludi, piše Euronews.
Naša promjenjiva klima tjera biljke da pomiču vrijeme svojih razvojnih faza, oslobađajući mikroskopske čestice koje omogućuju ranu reprodukciju i na dulje razdoblje.
Neka su istraživanja predviđala da bi se ukupna proizvodnja peludi u SAD-u mogla povećati za čak 40 posto do kraja stoljeća.
Također se predviđa da će sezona alergija početi ranije, s do 19 dodatnih dana peludi na određenim mjestima, što će pogoršati uvjete za osobe koje pate od alergija.
Globalno zatopljenje u Europu donosi nove alergene biljke
Prethodno istraživanje bavilo se promjenom obrazaca ispuštanja peludi u Europi. Studija iz 2019. pokazala je da se sezona peludi u Europi produljila u prosjeku za 0,9 dana godišnje.
Istraživanje iz 2014. pokazalo je da su u urbanim područjima, gdje živi većina Europljana, više temperature pojačane efektom urbanog toplinskog otoka dovele do ranijeg početka sezone peludi.
Rastuće temperature i povišene koncentracije CO2 u atmosferi potiču rast biljaka, povećavajući koncentraciju peludi u zraku, zaključila su druga istraživanja.
Povećana vlaga i grmljavinska nevremena tijekom peludne sezone također mogu povećati koncentraciju peludi i alergena u zraku, što može izazvati teže alergijske reakcije i napadaje astme.
Globalno zatopljenje također olakšava migraciju novih, invazivnih biljnih vrsta u Europu.
Ambrozija je, na primjer, stigla na kontinent prije nekoliko desetljeća, donesena s dostavama sjemena iz Sjeverne Amerike.
Biljka je vrlo alergena i ispušta pelud krajem godine, u rujnu, što također potencijalno produljuje sezonu alergija.
Medicinski stručnjaci imaju ključnu ulogu u rješavanju klimatske krize
Učinci klimatskih promjena na sezonu peludi povećat će patnju od alergija, čak i za izvorno slabe alergene.
Prema scenariju srednjih emisija stakleničkih plinova Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC), očekuje se da će se senzibilizacija ambrozije povećati do 200 posto u nekim europskim zemljama do 2050. godine, prema studiji iz 2017. objavljenoj u časopisu Environmental Health Perspectives.
Očekuje se da će ljudi koji su već osjetljivi na pelud doživjeti teže i dugotrajnije simptome alergije, što može pogoršati respiratorne probleme i povećati smrtnost za astmatičare.
Istraživači sa Sveučilišta George Washington nadaju se da pritisak na medicinske stručnjake da shvate utjecaj klime na alergijska stanja kako bi se pacijenti pripremili na porast razine peludi može biti koristan i za planet.
‘Liječnici su u jedinstvenoj poziciji da svjedoče utjecaju alergijskog rinitisa na ishode pacijenata i mogu prilagoditi svoju praksu kako se klimatske promjene pojačavaju’, rekla je glavna autorica Alisha R. Pershad.
‘Kao glasovi od povjerenja u zajednici, trebali bi iskoristiti svoje iskustvo na prvoj liniji kako bi zagovarali značajne promjene u rješavanju klimatske krize.’