no planet b tportal
menu
Mindfulness

Klimatske promjene uzimaju danak na vaše mentalno zdravlje? Kako se nositi s ‘eko-anksioznošću’?

27. ožujka 2023. • ~6 min

Davno smo prošli točku otpisivanja znakova klimatskih promjena kao još jedne faze u normalnom ciklusu globalnog zagrijavanja i hlađenja. Ljudski postupci promijenili su klimu na Zemlji, a utjecaj toga postaje sve vidljiviji. Većina ljudi shvaća da klimatske promjene mogu utjecati na fizičko zdravlje kroz zagađenje, širenje bolesti i nestašicu hrane. Stručnjaci za mentalno zdravlje također ukazuju na jednu ozbiljnu posljedicu mentalnog zdravlja: ekološku anksioznost. Eko-tjeskoba se odnosi na stalne brige…

Davno smo prošli točku otpisivanja znakova klimatskih promjena kao još jedne faze u normalnom ciklusu globalnog zagrijavanja i hlađenja. Ljudski postupci promijenili su klimu na Zemlji, a utjecaj toga postaje sve vidljiviji. Većina ljudi shvaća da klimatske promjene mogu utjecati na fizičko zdravlje kroz zagađenje, širenje bolesti i nestašicu hrane. Stručnjaci za mentalno zdravlje također ukazuju na jednu ozbiljnu posljedicu mentalnog zdravlja: ekološku anksioznost. Eko-tjeskoba se odnosi na stalne brige o budućnosti Zemlje i života koji na njoj živi.

Anksioznost se javlja kada vaše tijelo reagira na uočene prijetnje svojim instinktom za preživljavanje „bori se-bježi-zamrzni“. Često mislimo da su te percipirane prijetnje ukorijenjene u nategnutim, iracionalnim strahovima. Ali klimatske promjene stvarna su prijetnja, koliko god se ishod činio dalekim. U ovom kontekstu, moguće je vidjeti eko-anksioznost kao rijedak slučaj anksioznosti koja djeluje kako treba. Djeluje kao motivator za preživljavanje, jedinstvena emocionalna reakcija koja potiče čovječanstvo da traži rješenja za klimatske štete.

Ako vas uznemiruje pomisao na stalne promjene temperature, vremena i staništa životinja i ljudi, ovaj je strah savršeno razuman. Možda se i vi, poput mnogih drugih, osjećate duboko traumatizirani štetom koja je već učinjena nekim prirodnim sredinama i vrstama. Pojačani osjećaj beznađa zbog promjena na planetu samo je jedan od načina na koji se ekološka anksioznost može pojaviti.

Ostali mogući simptomi uključuju ljutnju ili frustraciju, osobito prema ljudima koji ne priznaju klimatske promjene ili prema starijim generacijama jer ne napreduju. Tu su i fatalističko razmišljanje, egzistencijalni strah, krivnja ili sram povezan s vlastitim ugljičnim otiskom. Simptomi su i posttraumatski stres nakon doživljenih učinaka klimatskih promjena, osjećaj depresije, tjeskobe ili panike, tuga i zbog gubitka prirodnog okoliša ili populacije divljih životinja te opsesivne misli o klimi. Ovi osjećaji mogu doprinijeti sekundarnim problemima, kao što su problemi sa spavanjem, promjene apetita i poteškoće s koncentracijom. Pojačani stres također može potaknuti napetost u odnosima s prijateljima, romantičnim partnerima ili obitelji, osobito ako nemate iste poglede na klimatske promjene.

Klimatske promjene su globalna, ali i osobna briga. Možda ne provodite puno vremena aktivno razmatrajući svoju povezanost s planetom, ali ta veza postoji za sve. Sigurno ste čuli za Majku Zemlju – postoji istina iza ovog imena. Zemlja je izvorni dom, izvorni dobavljač resursa. Iako se možda osjećate prilično daleko od ove stvarnosti, bez Zemlje ne biste postojali. Sasvim je prirodno tugovati dok svjedočite brzim promjenama planeta.

Jedno je slušati o dugoročnim učincima klimatskih promjena. Živjeti kroz njih nešto je sasvim drugo.Možda ste se suočili s nekim teškim vremenima kada su vas poplave ili šumski požari istjerali iz vašeg doma ili ga u potpunosti uništili. Možda ste u istim katastrofama izgubili voljene osobe – živote koji se, za razliku od domova, nikada ne mogu zamijeniti. Postupni učinci, kao što su ekstremna vrućina i povećana količina oborina, mogli bi manje privući pozornost, ali ne dopustite da to umanji njihov značaj. I dalje mogu utjecati na vas.

Osim povećanja stresa i razdražljivosti, visoke temperature također predstavljaju opasnost za ljude koji uzimaju psihijatrijske lijekove koji utječu na regulaciju tjelesne temperature.

Više kiše (ili gustog, zadimljenog zraka, ovisno o tome gdje se nalazite) znači manje sunca. Sunčeva svjetlost potiče proizvodnju serotonina, hormona koji je povezan sa smanjenjem tjeskobe i depresije te boljim općim blagostanjem. Bez sunčeve svjetlosti, izloženi ste većem riziku od simptoma povezanih s raspoloženjem, uključujući sezonsku depresiju.

S jedne strane, sve veći broj medijskih izvješća o klimatskim promjenama znak je pozitivnog napretka, budući da veća svijest može navesti više ljudi da nešto poduzmu. Ipak, doomscrolling i osjećaj da ne možete pobjeći od vijesti o klimatskim promjenama ne mora uvijek motivirati promjenu. Stalni niz priča o sve manjim kišnim šumama, uništavanju koraljnih grebena i vrstama sve do dvoznamenkastih (ili jednoznamenkastih) brojeva može pogoršati vaš šok i tugu. Ovaj duboki očaj može, u nekim slučajevima, otežati poduzimanje bilo kakve radnje.

Svakako možete poduzeti korake kako biste smanjili svoj ugljični otisak, ali niti jedna osoba ne može sama riješiti klimatske promjene. To je problem velikih razmjera koji zahtijeva globalnu predanost sveobuhvatnim promjenama. Vaš se vlastiti trud, dakle, može činiti kao ništa drugo do kap u ogromnoj kanti. Ovaj osjećaj nemoći može igrati značajnu ulogu u eko-tjeskobi. Svatko ovisi o zdravlju planeta, tako da eko-anksioznost može pogoditi svakoga. Određene skupine, međutim, suočavaju se s većim izgledima za nevolje povezane s klimom, dijelom zbog svoje veće osjetljivosti na klimatske promjene.

Obitelji s nižim godišnjim prihodom možda će teže izdržati utjecaj prirodne katastrofe, što je činjenica koja će vjerojatno pogoršati tugu i nevolju. Domoroci na Aljasci, inuitska plemena i drugi domorodački narodi čiji se životi vrte oko morskog leda i drugih klimatskih promjena suočavaju se s gubitkom ne samo načina života, već i kulturnog i osobnog identiteta.

Zajednice koje se oslanjaju na ribolov, lov ili poljodjelstvo suočavaju se s gubitkom zemlje, prihoda i načina života. Povezanost između dugih sušnih razdoblja i viših stopa samoubojstava među poljoprivrednicima ilustrira samo jedan razarajući ishod eko-tjeskobe.

Mnoge turističke destinacije privlače turiste jer imaju prekrasan prirodni okoliš. Promjena i uništavanje ovih okoliša vjerojatno će dovesti do oštrog pada turizma i značajnog pada prihoda zajednice. Štoviše, mnoge zajednice s najvećim rizikom također se bore s više prepreka medicinskom liječenju i zaštiti mentalnog zdravlja. Taj nedostatak pristupa sprječava ih u traženju vrste podrške potrebne za upravljanje stresom povezanim s klimom.

Iako se klimatske promjene mogu činiti kao briga nemogućih razmjera, još uvijek možete poduzeti mjere kako biste zaštitili svoje mentalno zdravlje. Usvajanje “zelenijih” (održivijih) životnih navika često može promijeniti vaše gledište, jer život u skladu s osobnim vrijednostima može vam pomoći da kultivirate osjećaj sebe. Osim toga, modeliranje klimatski prihvatljivog ponašanja može potaknuti druge da učine isto.