Klimatski slom: Vrućine uzrokovale više od polovice smrti u Europi 2022.

Klimatski slom uzrokovao je više od polovice od 68 000 smrtnih slučajeva od vrućine tijekom vrućeg europskog ljeta 2022., pokazalo je istraživanje.

Istraživači s Barcelonskog instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) otkrili su da bi 38.000 ljudi manje umrlo od vrućine da ljudi nisu zakrčili atmosferu zagađivačima koji djeluju poput staklenika i peku planet. Broj mrtvih je oko 10 puta veći od broja ljudi ubijenih u Europi te godine.

‘Mnogi vide klimatske promjene kao brigu u budućnosti’, rekla je glavna autorica, Thessa Beck. ‘Ipak, naša otkrića naglašavaju da je to već gorući problem.’

Vrućine ubile više žena

Toplo vrijeme ubilo je više žena nego muškaraca, više južnih Europljana nego sjevernih, i više starijih nego mlađih ljudi. Znanstvenici su već znali da je zagađenje ugljikom učinilo toplinske valove još toplijima, ali nisu znali koliko je to povećalo broj smrtnih slučajeva, piše The Guardian.

Otkrili su da se 56% smrti povezanih s vrućinom moglo izbjeći da se svijet nije zagrijao izgaranjem fosilnih goriva i uništavanjem prirode. Udio se kretao između 44% i 54% u prethodnih šest godina.

Čak i mala povećanja temperatura mogu imati razorne učinke na javno zdravlje, rekla je Emily Theokritoff, istraživačica s Imperial Collegea u Londonu koja nije bila uključena u studiju. ‘Ovaj rezultat ima smisla – smrtnost povezana s vrućinom brzo raste kako temperature prelaze granice na koje su se ljudi prilagodili.’

Europa se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta, ali liječnici upozoravaju da njezine bolnice nisu spremne nositi se s posljedicama. Porast temperatura tjera sve više ljudi da izdrže ljutu ljetnu vrućinu koja tjera njihova tijela u pretjeranu brzinu čak i kad smanjuje izloženost zimskoj hladnoći koja ih čini preslabima da se bore protiv bolesti.

Znanstvenici predviđaju da će broj života izgubljenih toplijim ljetima u Europi premašiti one spašene hladnijim zimama, ako se planet zagrijava više od 2C iznad predindustrijskih razina. Prošlog je tjedna UN-ov program za okoliš upozorio da je svijet na putu da se do kraja stoljeća zagrije za 3C.

Opasnosti od ekstremne vrućine još su veće u Africi, Aziji i Južnoj Americi, ali nedostatak podataka ograničio je studije o tome kako to utječe na ljudsko zdravlje, rekla je Beck.

‘Uobičajena zabluda je da samo ekstremne temperature predstavljaju ozbiljan rizik’, rekla je. ‘Međutim, naša studija, zajedno s prethodnim istraživanjima, pokazuje da čak i umjerena vrućina može dovesti do smrti povezanih s vrućinom, osobito među ranjivijom populacijom.’

Znanstvenici su prethodno koristili podatke o vrućini i zdravlju za 35 europskih zemalja kako bi procijenili koliko još ljudi umire zbog vrućeg vremena. U novoj studiji pokrenuli su model s temperaturama za hipotetski svijet u kojem ljudi nisu zagrijali planet.

Otkrili su da su klimatske promjene iza 22.501 smrti žena od vrućina i 14.026 smrti muškaraca.

Garyfallos Konstantinoudis, istraživač s Imperial College London, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da su autori možda precijenili učinak topline na smrtnost jer nisu uzeli u obzir kako su se ljudi prilagodili.

Rekao je: ‘Prethodne studije su izvijestile o smanjenju utjecaja vrućine na smrtnost tijekom vremena, zbog čimbenika uključujući infrastrukturne promjene i poboljšanu zdravstvenu skrb.’

Kako biste bili sigurni po vrućini, liječnici preporučuju pijenje vode, boravak u kući tijekom najtoplijih dijelova dana te brigu o starijim susjedima i rođacima koji žive sami. Vlade mogu spasiti živote stvaranjem akcijskih planova za vruće vrijeme, projektiranjem gradova s ​​više zelenih površina i manje betona te smanjenjem zagađenja.

‘Vrućina može biti vrlo opasna za srce, posebno za starije ljude’, rekla je Beck.