Koliko može potrajati seizmička kriza na Santoriniju? ‘Nemoguće je reći’

Santorini i drugi grčki otoci u regiji nalaze se usred ‘neviđenog’ seizmičkog roja ili krize – što je naziv za nagli porast potresa u određenom području.

Otprilike tri četvrtine od 15.000 stanovnika otoka evakuirano je dok su vlasti proglasile izvanredno stanje nakon potresa magnitude 5,2, najvećeg dosad, koji je potresao otok u srijedu.

Daljnji, iako manji potresi, ponovno su se osjetili u četvrtak.

‘Grupe’ potresa zbunile su znanstvenike koji kažu da je takav obrazac neobičan jer nisu povezani s velikim udarom.

Što se događa na Santoriniju?

Stručnjaci se slažu da se na otoku događa ono što je grčki premijer nazvao ‘ekstremno i zamršenim geološkim fenomenom’.

‘To je doista bez presedana, nikad prije nismo vidjeli ovako nešto u [modernim vremenima] u Grčkoj’, kaže dr. Athanassios Ganas, direktor istraživanja Nacionalnog opservatorija u Ateni.

Santorini leži na Helenskom vulkanskom luku – lancu otoka koji su stvorili vulkani, piše BBC.

Ali nije doživio veću erupciju u novije vrijeme, zapravo ne od 1950-ih, tako da je razlog trenutne krize nejasan.

Stručnjaci kažu da vide mnogo potresa unutar relativno malog područja, koji se ne uklapaju u slijed glavnog potresa i naknadnog potresa, kaže dr. Ganas.

Rekao je da je ovo počelo buđenjem vulkana na Santoriniju prošlog ljeta. Zatim je u siječnju došlo do ‘navala’ seizmičke aktivnosti sa zabilježenim manjim potresima.

Ta je aktivnost eskalirala proteklog tjedna.

Tisuće potresa zabilježene su od nedjelje, a onaj u srijedu najznačajniji dosad.

‘Usred smo seizmičke krize’, rekao je dr. Gasnas.

Dr. Margarita Segou iz Britanskog geološkog instituta opisala je potrese kao svakodnevne ‘u pulsevima’.

Ona kaže da ovo ‘ponašanje poput roja’ znači da kada se dogodi značajniji potres, na primjer magnitude četiri, ‘seizmičnost se povećava na jedan do dva sata, a zatim se sustav ponovno opušta’.

Koliko će još trajati?

Ukratko, nemoguće je reći. Postoje nade da će potres u srijedu, koji se dogodio noću, biti najveći koji je pogodio otok.

Ali seizmolozi su rekli za BBC da je teško biti siguran. Vlasti su upozorile da bi aktivnost mogla trajati tjednima.

Stručnjaci također ne znaju je li ovaj lanac potresa predpotres koji vodi do velikog potresa ili vlastiti događaj.

Profesorica Joanna Faure Walker, stručnjakinja za geologiju potresa na Institutu za smanjenje rizika od katastrofa UCL-a, rekla je da neki veliki potresi dožive predpotrese – povišene razine malih do umjerenih seizmičkih događaja – prije glavnog potresa.

Ali ono što se sada događa nisu vulkanski potresi, kaže dr. Ganas. Vulkanski potresi imaju karakterističan potpis niskofrekventnih valnih oblika i oni ovdje nisu izloženi.

Dr. Segou rekla je za BBC da su ona i kolege analizirali prethodne potrese u regiji uz pomoć strojnog učenja – metodu analize podataka koja može dati predviđanja – kako bi saznali kako su potresi u regiji 2002. i 2004. završili.

Magnituda tih potresa nije bila tako intenzivna kao oni koji se sada osjećaju, rekla je. Ali ‘potpisi’ toga kako su počeli i završili mogli bi pomoći u stvaranju slike o tome na koje uzorke treba paziti.

U međuvremenu, dodatne policijske jedinice i vojne snage raspoređene su na otok kako bi mu pomogle da se nosi s većim potresom.

Gospođa Nomikou, koja je predsjednica gradskog vijeća Santorinija, rekla je da je njezina obitelj ostala na mjestu, ali da je svatko spakirao malu torbu, ‘spremnu za polazak, ako se nešto dogodi’.

No neki otočani kažu da ih potresi ne uznemiravaju.

‘Uopće se ne bojim’, kaže jedna stanovnica Santorinija, koja je odlučila ostati na vulkanskom otoku unatoč tisućama njezinih susjeda koji su pobjegli zbog potresa koji su trajali.

Chantal Metakides tvrdi da se ne bi pridružila svojim sunarodnjacima. ‘Već 500 godina ova je kuća proživjela potrese i vulkanske erupcije i još uvijek stoji’, rekla je za novinsku agenciju AFP, dodajući da ‘nema razloga zašto bi se to promijenilo’.