Koridori svježeg zraka, evo kako ih koriste veliki gradovi

Budući da je vjerojatnije da će temperature iznad 20 stupnjeva Celzijusa (68 stupnjeva Fahrenheita) ometati san, hlađenje gradova u uvjetima promjenjive klime sve je važnije. Tu do izražaja mogu doći koridori hladnog zraka.

Što su koridori hladnog zraka?

U ljetnoj večeri bez oblaka izvan granica grada može biti i do 15 stupnjeva svježije. Zeleni pojasevi, rijeke, jezera, željezničke pruge i široke ulice s drvoredima mogu djelovati kao koridori kroz koje hladniji rubni zrak struji u sparna gradska središta.

Ali budući da je hladan zrak teži od toplog i struji samo nekoliko centimetara iznad tla, lako ga mogu spriječiti prepreke poput zgrada, piše Deutsche Welle (DW).

Dakle, pri projektiranju gradova, ti koridori trebaju biti što slobodniji.

Zašto se noću u okolnim krajevima stvara hladniji zrak?

Izvan grada ima manje betona i asfalta, a više zemlje, drveća i trave koji pohranjuju mnogo manje sunčeve topline u noću. Hladan zrak dodatno nastaje isparavanjem vode kroz lišće obilnih biljaka u ruralnim područjima.

Noćno nebo bez oblaka također pomaže u hlađenju travnjaka, šuma, voćnjaka i pijeska, gline i treseta koji zadržavaju malo topline nakon što padne mrak.

Dolazak više hladnog zraka u grad

Topografija je također važna. Teži hladni zrak koji se skuplja neposredno iznad tla može teći velikom snagom niz planinu ili brdo i stvoriti rashladni vjetar.

Gradovi okruženi planinskim padinama ili smješteni u dolini mogu imati velike koristi od ovog hladnog zraka kada struji u urbana središta i premješta se u topli zrak koji se diže prema gore dok smanjuje temperaturu na ulicama i zgradama.

Na primjer, grad Stuttgart na jugu Njemačke nalazi se u dolini i radi na očuvanju svojih koridora hladnog zraka koji djeluju kao lokalni ventilacijski sustav.

Ovi se koridori stoga uzimaju u obzir pri planiranju urbanog razvoja i novih građevinskih projekata u gradu.

Što gradovi mogu učiniti?

Važnost hladnog zraka iz okolnih područja za hlađenje gradova sve se više prepoznaje u njemačkim urbanim središtima, uz velike međunarodne gradove kao što su New Delhi, Lima, Lagos, Seoul, Melbourne i Portland.

Ove metropole angažiraju ekološke meteorologe da mjere temperature i struje vjetra na raznim lokacijama u i oko grada kako bi izradili detaljan klimatski atlas.

Na temelju tih podataka gradovi mogu prestati graditi koridore svježeg zraka, odlučiti ih unaprijediti ili zaštititi i ojačati prirodno hlađenje u okolici.

Gradovi mogu poduzeti daljnje mjere kako bi značajno smanjili ekstremne vrućine u gradovima i poboljšali kvalitetu života.

To uključuje uklanjanje betonskih ili asfaltnih površina, sadnju drveća duž ulica, ograničavanje motora s izgaranjem koji proizvode značajnu otpadnu toplinu, ozelenjavanje krovova i fasada zgrada, zasjenjivanje i stvaranje više parkova i vodenih obilježja.