Kreće obračun s invazivnim vrstama; evo što će se raditi uz Dravu

Invazivne strane vrste su sve strane vrste, biljke, životinje, gljive, mikroorganizmi i slično, čije širenje ili naseljavanje negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili uzrokuju ekonomsku štetu na području na koje su unesene. Njihovo širenje u nova područja se neprestano povećava zbog pojačane globalne trgovine, prijevoza, turizma i sve izraženijih klimatskih promjena.

‘Prema podacima kojima raspolažemo, na području rijeke Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji zabilježene su brojne biljne i životinjske vrste koje spadaju u invazivne strane vrste kao i one koje su uvrštene na popis EU, a koje izazivaju zabrinutost. Najzastupljenije su prava svilenica (Asclepias syriaca), žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera), žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima), japanski hmelj (Humulus scandens), čivitnjača ili amorfa (Amorpha fruticosa L.), japanski dvornik (Reynoutria japonica Houtt.), velika zlatnica (Solidago gigantea), crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans), signalni rak (Pacifastacus leniusculus), mramorni rak (Procambarus fallax f. virginalis), crni somić (Ameiurus melas), sunčanica (Lepomis gibbosus), riječni glavočić (Neogobius fluviatilis), pastrvski grgeč (Micropterus salmoides), bizamski štakor (Ondatra zibethicus)’, ističe Željka Kolar, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije koja provodi projekt ‘Life Restore for MDD – Očuvanje i obnova poplavnih šumskih staništa duž rijeke Mure, Drave i Dunava’.

Navodi, također, kako je karakteristika invazivnih stranih vrsta da brzo rastu i šire se, križaju sa zavičajnim vrstama te onemogućuju njihov rast i razvoj, natječu se za prostor i hranu.

Uništavaju staništa, destabiliziraju ekosustave

‘Uništavaju staništa i destabiliziraju ekosustave u kojima se pojave te su jedna od najvećih prijetnji bioraznolikosti. Osim toga, prenose razne bolesti, utječu na zdravlje ljudi uzrokujući razne alergije, dermatitis, groznice i slično’, poučavaju iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije.

U prirodni ekosustav invazivne strane vrste mogu dospjeti namjernim i nenamjernim putem. Dok je neke čovjek svjesno unio u prirodu kako bi ih uzgajao i kako bi mu donijele neku korist, u svrhu ribolova, lova, biokontrole, uzgoja, druge su se sadile radi sprječavanja erozije ili kao ukrasno bilje ili su se same oslobodile bijegom primjerice iz zoološkog vrta, akvarija ili ribnjaka nakon poplava. Neke od njih poput crvenouhe kornjače namjerno su puštene u prirodu ili su pobjegle neodgovornim vlasnicima.

‘Primjeri nenamjernog ili slučajnog unosa su kontaminacija, odnosno unos invazivne strane vrste u nova područja na drugim životinjama, biljkama, sjemenkama, a brojne invazivne strane vrste se mogu slučajno prenijeti kao ‘slijepi putnici’ na prijevoznim sredstvima brodom, na gumama vozila, na ljudskoj opremi, odjeći ili obući, u ili na pošiljkama.’, dodaju u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Koprivničko-križevačke županije koja će kroz projekt ‘Life Restore for MDD – Očuvanje i obnova poplavnih šumskih staništa duž rijeke Mure, Drave i Dunava’ uz rijeku Dravu uklanjati biljne invazivne strane vrste kako bi se očuvala ciljna staništa tipova poplavnih šuma. Pored toga planiraju se održati i brojne eudkativne radionice u cilju podizanja svijesti javnosti o ovim vrstama, kao i njihovu štetnu djelovanju za bioraznolikost.

Ukoliko se uoče strane i invazivne strane vrste u prirodi njihov nalaz može se prijaviti putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca za dojavu nalaza koji se nalazi na slijedećoj poveznici: https://invazivnevrste.haop.hr/prijava-opazanja.