Krumpirovo mlijeko: najodrživija alternativa mliječnim proizvodima?
U današnje vrijeme police trgovina sve više se pune alternativnim mliječnim proizvodima od biljnih izvora. Uz već otprije poznata mlijeka od zobi, soje, badema i sličnih proizvoda, na tržištu se pojavilo i nešto sasvim novo: mlijeko od krumpira. Švedska kompanija DUG "izumila" je taj napitak 2021. godine i za njega dobila nagradu na natječaju World Food Innovations Award. Od samog početka booma biljnih mlijeka, veliki aspekt njihove potražnje bila je…
U današnje vrijeme police trgovina sve više se pune alternativnim mliječnim proizvodima od biljnih izvora. Uz već otprije poznata mlijeka od zobi, soje, badema i sličnih proizvoda, na tržištu se pojavilo i nešto sasvim novo: mlijeko od krumpira. Švedska kompanija DUG “izumila” je taj napitak 2021. godine i za njega dobila nagradu na natječaju World Food Innovations Award.
Od samog početka booma biljnih mlijeka, veliki aspekt njihove potražnje bila je i ostala težnja za održivosti i niskim ugljičnim otiskom. Prosječni globalni ugljični otisak proizvodnje kravljeg mlijeka je 3 kilograma CO2 po svakoj proizvedenoj litri mlijeka. Kada to usporedimo s proizvodnjom primjerice zobenog mlijeka, čiji ugljični otisak po litri je 0.9 kg CO2, jasno je kako biljna mlijeka imaju puno manji štetni utjecaj na okoliš.
Bademovo mlijeko je još održivije, sa samo 0.7 kg CO2 na svaku litru. No bademovo mlijeko sa sobom donosi neke druge probleme. Oko 80 posto bademovog mlijeka u svijetu se proizvodi u Kaliforniji. Za proizvodnju tog napitka potrebne su ogromne količine vode, a Kalifornija je već poznata po dugim i katastrofalnim sušama. Također, ugljični otisak transporta bademovog mlijeka prema tržištima u cijelom svijetu dodatno povećava štetu koju proizvodnja bademovog mlijeka nanosi.
Sojino mlijeko, baš poput bademovog, također nosi svoje negativne posljedice na okoliš. Uzgoj soje prouzročio je krčenje Amazonske prašume, što je dovelo do katastrofalnog uništenja ekosustava koji je ključan ne samo lokalno nego i globalno.
Krumpirovo mlijeko, baš kao i ostala biljna mlijeka, proizvodi se emulzijom neke biljke, u ovom slučaju krumpira, i ulja od uljane repice. Ugljični otisak krumpirovog mlijeka u usporedbi s ostalim biljnim mlijekom je superioran. Na svaku litru proizvedenog krumpirovog mlijeka proizvede se samo 0.27 kg CO2. Također, budući da se krumpir može uzgajati u gotovo svakom kutku planeta, krumpirovo mlijeko se čini kao daleko najodrživija biljna alternativa mlijeku iz životinjskih izvora.
Prema istraživanju Europske Unije, u posljednje dvije godine prodaja hrane biljnog podrijetla povećala se za ogromnih 49 posto. Očito je kako tržište traži sve više biljnih proizvoda, a krumpirovo mlijeko moglo bi postati jedan od najtraženijih, a ujedno i najodrživijih proizvoda.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima.