Krzno se vratilo u modu; traži se pravo i umjetno, a pojavila se i jedno novo

Započelo je početkom 2024. s dolaskom estetike mafijaških žena, razmetljivog, glamuroznog odgovora na podcijenjeni, minimalistički trend koji mu je prethodio: skriveno bogatstvo. ‘Oživljavanje povijesnog izgleda za suvremenu odjeću prirodan je dio modnog ciklusa. To je bijeg od stvarnosti, a tko ne želi nešto od toga?’, kaže Natascha Radclyffe-Thomas, izvanredna profesorica, MBA modni biznis i poduzetništvo, na Sveučilištu Ravensbourne u Londonu.

‘Bila sam u prostoriji kada je [bivši izvršni direktor] Marco Bizzarri najavio da Gucci više neće koristiti životinjsko krzno u svojim kolekcijama, i sjetite se kakav je to bio nevjerojatan pomak za talijanski luksuzni brend gdje je krzno bilo tako prevladavajući materijal. Ali tema umjetnog krzna također je tako nezgodna.’

Radclyffe-Thomas dodaje da je, otkako su dizajnerske kuće odlučile zabraniti pravo krzno u svojim kolekcijama, tržište umjetnog krzna evoluiralo od ranih dana ‘zabavnog’ krzna – niske cijene, često u jarkim bojama koje nisu pokušavale imitirati pravo – do nove razine kvalitete na kojoj većina potrošača ne bi znala razliku između pravog i lažnog.

Proizvodnja tkanina na bazi fosilnih goriva nastavlja rasti na globalnoj razini, a poliester je najčešći, na koji otpada 57% ukupne proizvodnje vlakana. Čak je i odjeća izrađena od recikliranog poliestera problematična jer model nije kružnog oblika. Velika većina napravljena je od plastičnih boca – a ne od starog tekstila – što znači da se ne može ponovno reciklirati i najvjerojatnije će u jednom trenutku završiti na odlagalištu, piše BBC.

Jedan od načina da se umjetno krzno zadrži izvan odlagališta – ili da se odgodi njegovo konačno odredište – jest zadržati ga u opticaju. U iznajmljivaču odjeće By Rotation najam kaputa od umjetnog krzna i vune u porastu je. Londonska marka Charlotte Simone – čije su kapute od umjetnog krzna nosile Taylor Swift, Dua Lipa i Madonna – treća je najiznajmljivanija marka među kaputima i jaknama.

‘Kvalitetnije, dobro izrađeno umjetno krzno, posebno onih dizajnerskih marki, obično traje dulje, što znači da je vjerojatnije da će biti proslijeđeno, preprodano ili iznajmljeno, a ne odbačeno’, kaže za BBC osnivačica i izvršna direktorica tvrtke By Rotation, Eshita Kabra-Davies.

Očekuje se da će globalno tržište rabljene odjeće dosegnuti 367 milijardi dolara do 2029., s rekordnim brojem kupaca koji su kupili već voljenu odjeću 2024. Ove godine, otkako su prikazane kolekcije jesen/zima 2025.-26., potraga za pravim i umjetnim krznom naglo je porasla na platformama za iznajmljivanje i u online trgovcima.

Mijenjanje ukusa

Holly Watkins, vlasnica vintage butika One Scoop Store u sjevernom Londonu, kaže da je u posljednjih nekoliko godina vidjela značajan pomak od prodaje pravog krzna prema lažnim alternativama, kao odgovor na promjenu ukusa i zahtjeva svojih kupaca.

‘Prodajem pravo krzno samo ako je super-poseban vintage komad kojem ne mogu reći ne, ili ako ima odvojivi ovratnik ili rub’, kaže ona za BBC.

‘Osobno, nemam problema sa starim (pravim) krznom – bolje mu je produžiti život nego ga poslati na odlagalište. Imam veći problem s poliesterom, jer se nikad ne biološki razgradi.’

Čini se da generacija Z predvodi oživljavanje vintage krzna. Madison Avenue Furs, najveći kupac rabljenog krzna u SAD-u, izvješćuje o značajnom porastu prodaje, posebice rabljenih komada.

‘Vidjeli smo studente kako dolaze kupiti krzno, što nismo vidjeli godinama’, kaže za BBC Larry Cowit, vlasnik Madison Avenue Furs.

‘Starinska krzna protiv novih krzna zabrinjavala su mnoge mlađe kupce i – etički – bili su zadovoljni starinskim.’

Kupci kupuju vintage krzna posvuda, kaže Cowit, uključujući krzno od nerca, lisice i dabra u prevelikim siluetama – od Christian Diora, Fendija, Oscara de la Rente, Prade i YSL-a. ‘Jednom kada ove marke dođu, nestanu prilično brzo.’

Na modnim pistama na tjednima mode većina krzna bila je umjetna, iako je među naslovima Pariškog tjedna mode bila bunda od nerca izrađena od pravog vintage krzna Gabriela Hearsta, dizajnerske etikete koja se pozicionira kao ‘luksuz sa savjesti’.

Borci za prava životinja ne prihvaćaju starinski argument. ‘Bez obzira na to kada je šteta učinjena, vintage krzno ostaje odjeća izrađena od kože bespotrebno ubijene i zatvorene životinje’, kaže Emma Håkansson, osnivačica Collective Fashion Justice. ‘To je trajni simbol ljudske nadmoći nad drugim životinjama i to ne bismo trebali prihvatiti u 21. stoljeću kada imamo bezbroj drugih opcija bez iskorištavanja životinja, ubijanja divljih životinja ili uzgoja u tvornicama.’

Među novom generacijom alternativa krznu izrađenom od fosilnih goriva i pravoj životinjskoj koži je Savian, krzno 100% biljnog podrijetla od koprive, lana i konoplje potječe iz Europe i proizvodi se u Italiji. Razvijena od strane tvrtke za znanost o materijalima BioFluff, Savian je lansirala Stella McCartney u obliku kaputa s parangalom tijekom COP28 u studenom 2023., a kasnije ga je 2024. upotrijebio danski modni brend Ganni za izradu kolekcije torbi za Tjedan mode u Kopenhagenu.

‘Radimo s nekoliko modnih marki na luksuznim, suvremenim i pristupačnim tržištima kako bismo razvili materijale koji su prilagođeni njihovim potrebama’, kaže suosnivač BioFluffa Roni Gamzon za BBC, dodajući da cijena ostaje izazov za povećanje usvajanja materijala nove generacije. ‘Toliko se marki oslanjalo na jeftine sintetičke materijale koji se masovno proizvode na Dalekom istoku, što nam onemogućuje natjecanje isključivo cijenom.’

BioFluff je dio La Maison des Startups, programa LVMH-a koji pomaže ubrzati implementaciju novih rješenja unutar portfelja brendova, koji uključuje Louis Vuitton, Christian Dior, Fendi i Céline. Suprotno tome, LVMH također pomaže u financiranju Međunarodne federacije krzna, plaćajući 300.000 eura (318.000 dolara) za članstvo u Furmarku, globalnom sustavu certifikacije i sljedivosti pravog krzna.

Argument da sintetičko krzno ima veći utjecaj na okoliš od pravog krzna doveden je u pitanje znanstvenom studijom iz 2013. godine, koja je usporedila utjecaj bundi od prirodnog krzna nerca i bundi od umjetnog krzna i otkrila da proizvodnja prirodnog krzna nerca ima najveći utjecaj na klimu. Kada se ova studija uzme u obzir zajedno s dvije druge činjenice – oko 100 milijuna životinja se ubije zbog krzna i više od 100 milijardi odjevnih predmeta proizvede se globalno svake godine (pri čemu 65% završi na odlagalištu u roku od 12 mjeseci) – je li proizvodnja nove krznene odjeće ikada opravdana?

Cowit, koja nastavlja prodavati i nova i starinska krzna, vjeruje da je na kupcima da donesu odluku, dok Radclyffe-Thomas kaže da su njezina stajališta protiv pravog krzna dovedena u pitanje kada je radila u SAD-u i upoznala ljude za koje su lov i hvatanje u zamke bili dio njihove tradicije.

‘Za mnoge autohtone kulture, krzno i ​​životinjske kože dio su kulturnog nasljeđa koje se koristi za ceremonijalnu i svakodnevnu nošnju, i mislim da postoji argument za poštivanje toga’, kaže ona, prije nego što se prisjeti svojih ranih studentskih dana kada je tehnike šivanja učila od jednog krznara. ‘Ti tečajevi su mi donijeli stvarnost o broju životinja ubijenih radi odjeće i prilično zacementirali moje osobno stajalište: nikada nisam razmišljao o kupnji pravog krzna.’