Lufthansa poskupljuje cijene karata, slijedit će i drugi, evo zašto
Lufthansa svojim cijenama karata dodaje ekološku naknadu u visini do 72 eura. Počet će se naplaćivati na letovima od 1. siječnja 2025. godine. Iz ove aviokompanije objašnjavaju kako će na taj način nadokandit troškove uvođenja održivih zrakoplovnih goriva (SAF) i drugih inicijativa za smanjenje ugljika.
Lufthansa svojim cijenama karata dodaje ekološku naknadu u visini do 72 eura. Počet će se naplaćivati na letovima od 1. siječnja 2025. godine. Iz ove aviokompanije objašnjavaju kako će na taj način nadokandit troškove uvođenja održivih zrakoplovnih goriva (SAF) i drugih inicijativa za smanjenje ugljika.
Lufhansa prva u Europi uvodi ono što se naziva ‘ekološkim dodatnim troškovima’. Sredstva su potrebna za usklađivanje s propisima EU o smanjenju emisija. No, stručnjaci iz industrije očekuju da će i drugi vjerojatno slijediti taj primjer.
Na koje će se letove obračunavati ekološka naknada?
Cijene će se povećati za između 1 i 72 eura, ovisno o vrsti karte za letove koji polaze iz svih 27 država članica EU-a, kao i iz Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švicarske, piše Euronews.
Na karte rezervirane od 26. lipnja za putovanja koja počinju 1. siječnja 2025. primjenjivat će se nova naknada.
Zračni prijevoznici koji su dio Lufthansa grupe uključuju Lufthansa, Eurowings, Austrian, Swiss, Brussels Airlines i novopokrenuti Lufthansa City Airlines.
Zašto je potrebna ekološka naknada?
Lufthansa kaže da je ekološka naknada namijenjena ‘pokrivanju dijela stalno rastućih dodatnih troškova zbog regulatornih ekoloških zahtjeva’.
To, dodaje avioprijevoznik, uključuje početnu kvotu za 2 posto mješavine SAF-a u gorivu za polaske iz zemalja EU-a od 1. siječnja 2025. Također i druge zelene prilagodbe kao što je EU sustav trgovanja emisijama (EU ETS) uz druge regulatorne troškove zaštite okoliša poput kompenzacije ugljika.
Zrakoplovna industrija jedan je od najbrže rastućih izvora emisija stakleničkih plinova u EU. Također je jedan od najtežih za dekarbonizaciju s ograničenim alternativnim izvorima energije za letove. Neke europske zemlje umjesto toga tjeraju svoje građane na manje letova uvođenjem zabrana letova na kratkim relacijama.
SAF-ovi se smatraju jednim od najodrživijih načina za smanjenje emisija iz letova. Kao dio svog klimatskog programa Fit for 55, EU je odredio obvezne SAF kvote za zračne prijevoznike koje će se postupno povećavati s 2 posto u 2025. na 6 posto u 2030. i porasti na 70 posto u 2050. godini.
Međutim, trenutno su do pet puta skuplji za proizvodnju od tradicionalnog mlaznog goriva. Ranije ove godine, industrijsko tijelo Airlines za Europu (A4E) upozorilo je da je proizvodnja daleko ispod razine potrebne da se održi korak sa zahtjevima EU.
U 2023. proizvodnja SAF-a u cijelom svijetu iznosila je nešto više od 600 milijuna litara. Ove godine Međunarodna agencija za zračni promet (IATA) očekuje da će se to utrostručiti na više od 1,8 milijardi litara, ali to je još uvijek samo 0,53 posto globalnih potreba za gorivom u zrakoplovstvu. Ograničena ponuda drži troškove visokima, prema industrijskom tijelu.
A4E je rekao da kreatori politike EU-a trebaju ‘nabrijati’ proizvodnju kako bi osigurali da Europa može ‘letjeti otporno na budućnost’, biti na čelu tranzicije održivog zrakoplovstva i podržati dekarbonizaciju.
Air France-KLM bila je prva velika grupa zrakoplovnih prijevoznika koja je u siječnju 2022. uvela pristojbu za SAF, dodajući do 12 € na karte u poslovnoj klasi i 4 € na ekonomske karte u to vrijeme.