Mediteranska prehrana znanstveno dokazano najbolja za očuvanje bioraznolikosti

Naš odabir prehrane ima važne posljedice za okoliš i klimu na Zemlji. Uz suše i bolesti koje prijete prehrambenim sustavima, postaje sve važnije da pokušamo napraviti razliku s onim što jedemo. Srećom, prehrana za koju je utvrđeno da najviše pogoduje bioraznolikosti je baš ona koja nam je svima poznata. Naime, prema nedavno objavljenoj studiji, konzumiranjem mediteranske prehrane možemo se boriti protiv “dvostrukog tereta klimatskih promjena i nezaraznih bolesti”.

Predviđa se da će globalna populacija porasti na 10,9 milijardi do kraja stoljeća. Kao takva, proizvodnja hrane mora se povećati za gotovo 50 posto kako bi zadovoljila potražnju za opskrbom. To će vjerojatno spriječiti održivi rast i staviti pritisak na prirodne resurse.

Trenutačni poljoprivredni i prehrambeni sustavi “smatraju se glavnim pokretačem degradacije okoliša i klimatskih promjena”, prema novoj studiji objavljenoj u Advances in Nutrition.

Grčki znanstvenici koji stoje iza studije dodaju da poljoprivredna proizvodnja zauzima približno 40 posto globalnog tla. Stočarstvo i uzgoj hrane za stoku čine 75 posto svih poljoprivrednih površina. Kao takva, uporaba navodnjavanja, gnojiva i pesticida mogla bi uzrokovati iscrpljivanje prirodnih resursa i degradaciju okoliša, kažu istraživači. Pored toga, proizvodnja hrane glavni je potrošač slatke vode i odgovorna je za do 30 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.

Kao odgovor na ovu kritičnu situaciju, studija je promatrala relativne prednosti različitih načina prehrane za održivi razvoj i sigurnost hrane. Znanstvenici s raznih grčkih sveučilišta i institucija usporedili su mediteransku prehranu s zapadnjačkim načinom prehrane u Belgiji, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Danskoj i Švedskoj. Njihovo istraživanje zaključilo je da je mediteranska prehrana najbolja za naš planet. Korištena u zemljama kao što su Italija, Cipar i Grčka, pokazalo se da je najpovoljnija za bioraznolikost.

Mediteranska prehrana bogata je namirnicama biljnog podrijetla poput povrća, voća i žitarica. Također je općenito niska u potrošnji životinjskih proizvoda. To znači da ima prednosti za naše zdravlje, kao što je smanjenje rizika od kroničnih bolesti, kao i mali utjecaj na okoliš.

Studija je pokazala da je poljoprivredna bioraznolikost i raznolikost sorti i vrsta prehrambenih biljaka veća u mediteranskoj prehrani nego u zapadnom tipu prehrambenih obrazaca. Istraživači su također otkrili da je takva prehrana “povezana s nižim emisijama stakleničkih plinova, potrošnjom vode, korištenjem zemljišta i energetskim potrebama”.

Zapadnjačka prehrana, za koju znanstvenici identificiraju da sadrži puno mesa, mliječnih proizvoda i prerađene hrane, temelji se na metodama poljoprivredne proizvodnje koje “štete ekosustavima, povećavaju upotrebu fosilnih goriva i povećavaju emisije stakleničkih plinova”. Studija zaključuje da bi prihvaćanje mediteranske prehrane moglo pomoći u uspostavi bioraznolikijeg okoliša i manjem pritisku na prirodne resurse.

Da biste slijedili mediteransku prehranu, trebali biste voće i povrće učiniti svojom osnovnom hranom, zajedno s cjelovitim žitaricama poput zobi, smeđe riže i kruha od cjelovitog zrna pšenice. Mahunarke poput graha, leće i slanutka izvrstan su izvor proteina. Također biste trebali uključiti zdrave masti poput maslinovog ulja. Hrana koju biste trebali smanjiti uključuje prerađeno meso te rafinirane žitarice poput bijelog kruha.