Mogu li se ikada očistiti veliki izljevi nafte u more?: Evo što su rekli stručnjaci

Dana 20. travnja 2010. godine eksplozija na platformi za bušenje u Meksičkom zaljevu ubila je jedanaest ljudi, a dva dana poslije platforma se urušila i nafta je počela curiti u more nastavivši teći gotovo tri mjeseca, podsjeća BBC.

Ovo je bila jedna je od najvećih ekoloških katastrofa stoljeća koje je prouzrokovalo velike štete i ono je dosad najveće izlijevanje nafte u moru kada je ispušteno oko 779 milijuna litara nafte iliti više od 300 olimpijskih bazena.

Milijun morskih ptica time je odmah ubijeno, a zdravstvene i socioekonomske posljedice osjećaju se dana danas.

Kompanija BP i nekoliko vladinih agencija odmah su pokušali ograničiti štetu. Međutim, provedenim mjerama prikupljeno samo oko trećine izlivene nafte. Izlijevanje BP-a potaknulo je veliku količinu istraživanja o izlijevanju nafte i njihovim utjecajima, a pitanje je, nakon 14 godina što bi bilo kada bi se danas ponovilo nešto slično.

Izlijevanja nafte u more treći su najveći uzrok onečišćenja morske vode, nakon otjecanja s kopna (uglavnom iz gradova i vozila) i prirodnih curenja nafte. Problem s izlijevanjem je količina nafte koja odjednom uđe u more što znači da su izlijevanja nafte izuzetno opasna.

Iako niti jedno izlijevanje od tada nije nadmašilo onaj BP kompanije po svom volumenu, američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (Noaa) svake godine intervenira na više od 150 izlijevanja nafte. Međutim, broj izlijevanja nafte iz tankera danas je daleko manji nego 1970-ih zbog poboljšanih standarda.

Prvi korak je kontrolirati izvor

Kada dođe do izlijevanja nafte prvi korak je kontrolirati izvor, a drugi prioritet je vađenje nafte iz mora.

Glavni prioritet je izbjeći da nafta dospije do obale, gdje može napraviti najveću štetu. Čišćenje obale može trajati danima čak i godinama, ovisno o vrsti nafte, količini i ozbiljnosti onečišćenja koje je napravila.

Prolivena nafta ima tendenciju brzog širenja u tanki sloj na površini mora, a za nekoliko dana slojevi debljine nekoliko centimetara postanu tanki i do milimetar ili manje i šire se u lebdećim mrljama na širokom području. Što duže vrijeme prolazi napori da se pokupi nafta s morske površine sve su beskorisniji.

Skimeri za naftu

Skimeri su brodovi koji skupljaju naftu s površine kako bi se spriječilo širenje što rade na razne načine. Dok neki, usisavaju naftu poput usisavača, drugi koriste takozvane ‘pokretne trake’ koje privlače naftu ili gravitaciju kako bi prolivenu naftu odnijeli u rezervoar.

Međutim, ono što je problematično je da se na moru nafta može širiti brže od brodova koji je pokušavaju sakupiti.

Zapravo, pregledom trideset velikih izlijevanja nafte u moru iz 2020. godine utvrđeno je da je samo dva do šest posto nafte izvučeno mehaničkim metodama kao što su skimeri. Mehanički oporavak se je poboljšao posljednjih desetljeća i razvio je bolje sustave za uklanjanje nafte s površine mora, ali čak i uz to poboljšanja, mehaničke metode ne mogu učiniti čudo kod velikog izlijevanja.

Krzno kao rješenje za velike izljeve?

Posljednjih godina pojavilo se mnoštvo studija i izvješća koja se bave proučavanjem različitih načinima upijanja naftnih mrlja, od laserski tretiranog pluta i tekstila na bazi lišća do grafena, magneta, pa čak kose i krzna.

Oni se uglavnom oslanjaju na svojstva materijala koji bi upio naftu, ali ne i vodu putem različitih oblika spužvi, ali teško je rukovati s materijalima natopljenim naftom što samo potvrđuje znači da ni ove tehnike nisu namijenjene velikim izlijevanjima.

Još jedan problem predstavlja korištenje takvih materijala jer većina njih nije za višekratnu upotrebu ili se jedino može koristiti na način da se sa njih ukloni nafta prije idućeg korištenja.

Izazovi uklanjanja

Dan nakon izlijevanja nafta se prvo mora locirati prije nego što se oprema može učinkovito rasporediti, a kod velikih izlijevanja, posebno kada je oprema za intervenciju ograničena, ovi izazovi mogu ograničiti količinu nafte koja se može obnoviti na manje od deset posto početnog volumena izlijevanja.

Ipak, poboljšanja su napravljena i u slučaju praćenja izlivene nafte.

Noaa sada koristi dronove i satelite za pronalaženje i praćenje izlijevanja nafte, a alati za mapiranje i koordinaciju su napredovali. Podvodni i autonomni alati s ljudskom posadom koji mogu koristiti potopljene brodove za vađenje nafte također su razvijeni nakon izlijevanja nafte BP kompanije.

Kontroverza oko spaljivanja kao rješenja

Spaljivanje je još jedan način uklanjanja plutajuće nafte u moru. Procjenjuje se da je pet posto izlivene nafte BP-a izgorjelo s površine, a ono zahtijeva koncentriranje nafte na površini mora na najmanje dva do tri milimetra, te također zahtijeva brzu reakciju i vremenske uvjete koji idu na ruku.

Novi sustav poboljšao je učinkovitost izgaranja tijekom godina, ali uspješno spaljivanje također ima svoje nedostatke.

Utjecaj onečišćenja zraka na radnike koji pokušavaju očistiti naftno izlijevanje BP-a još se istražuje i danas, a studija iz 2022. godine pokazala je da je šezdeset posto veća vjerojatnost da će se radnicima, koji su bili uključeni u čišćenje izlijevanja, kasnije u životu dijagnosticirati astma ili da će iskusiti simptome astme u usporedbi s onima koji nisu radili na čišćenju.

Spaljivanje nije jedini krivac za zagađenje zraka

Samo isparavanje nafte također je vrlo toksično, što nas dovodi do još jednog kontroverznog način pokušaja ublažavanja utjecaja izlijevanja nafte, a to su sredstva za raspršivanje.

Disperzanti djeluju razlažući naftu na manje kapljice koje se mogu pomiješati s vodom, što pomaže da se nafta razgradi i ukloni s površine gdje čini najveću štetu, osobito morskim pticama koje rone, morskim sisavcima koji izranjaju na površinu, kornjačama i mladim ribama, ali treba biti brz i dodati ga odmah nakon izlijevanja.

Neki istraživači, međutim, kažu da su disperzanti relativno učinkoviti i da možda pomognu u izbjegavanju daljnjeg onečišćenja zraka uklanjanjem nafte. Izvješće Nacionalnih akademija SAD-a iz 2019. godine pokazalo je da disperzanti mogu pomoći u suočavanju s izlijevanjem nafte u nekim okolnostima, ali da ograničenja u istraživanju otežavaju donošenje konkretnog zaključka.

Nije svaka pomoć dobro došla

Ipak, koliko god suludo zvučalo, neke bi intervencije mogle biti gora opcija od ostavljanja nafte na miru.

Na mnogim su se mjestima oceanski mikrobi razvili da jedu naftu koja prirodno curi u okoliš pa bakterije i gljivice ‘žvaču’ naftu, iako relativno sporo, ali na njih utječu kemikalije kao što su disperzanti, te remete čitav proces.

Bioremedijacija je davanje hranjivih tvari za poticanje bakterija koje razgrađuju naftu i ima dugu povijest korištenja u izlijevanju nafte. No, znanstvenici su još uvijek na početku razumijevanja složenih interakcija između mikrobnih zajednica i kemijskih sredstava za raspršivanje, kao i načina na koji oni međusobno djeluju s čimbenicima okoliša poput temperature i sunčeve svjetlosti.

Pretjerano čišćenje napravit će štetu

Disperzanti nisu jedina intervencija nakon izlijevanja nafte već se ta područja jako dugo tretiraju tj. čiste. Nakon dugotrajnih istraživanja otkriveno je da agresivno čišćenje nekih okoliša može prouzročiti više štete nego sama nafta.

Na primjer, visokotlačno pranje vrućom vodom korišteno za čišćenje ekološki osjetljivih obala zaljeva Prince William Sound na Aljasci nakon izlijevanja iz Exxon Valdeza 1989. godine steriliziralo je plaže, nenamjerno ubijajući bakterije, ali i veće životinje. Istraživanja su pokazala da su se područja koja nisu bila očišćena toplom vodom oporavila brže od tretiranih mjesta.

Čišćenje morskih ptica

Ptice prekrivene naftom često su jedan od najneposrednijih i najvidljivijih učinaka izlijevanja nafte, a stope preživljavanja mogu biti manje od jedan posto.

Spasioci divljih životinja kažu da se ove stope možda popravljaju kako uče bolji uzgoj životinja, kao što je dopuštanje odmora i hidratacije prije upuštanja u stresan proces uklanjanja nafta s perja. Čak su izrađene i smjernice za čišćenje kornjača i morskih sisavaca.

U konačnici, budući da je izlijevanje tako teško očistiti, izbjegavanje njihovog izbijanja ostaje najvažnija stvar. Prevencija je svakako najplodonosniji pristup, zatim su provedbe sigurnosnih mjera i opreza.

Problem je što je održavanje standarda skupo, ali iako se rizici mogu smanjiti, sve dok se nafta proizvodi, izlijevanja će uvijek biti.

Opskrba naftom ove će godine dosegnuti rekordnu razinu, a Sjedinjene Države prošle su godine proizvele više nafte nego bilo koja zemlja ikada prije. Sve dok ovisnost o nafti ne počne padati rizici od novog izlijevanja nafte ostaju.