Mora pate pod klimatskim promjenama: Crno i Baltičko se najviše promijenili

Oceani i mora na cijeloj planeti su pod stalnim pritiskom antropogenih aktivnosti koje, između ostalog, rezultiraju snažnim zagrijavanjem, smanjenjem kisika i zakiseljavanjem. Te su promjene pridonijele globalnim promjenama u sastavu morskih zajednica, njihovoj biogeografiji i posljedično smanjenju funkcija ekosustava.

Znanstvenici Centra za istraživanje oceana GEOMAR iz Njemačke proveli su istraživanje o tome kako sve brže zagrijavanje mora utječe na proizvodnju bakterija i biomase u obalno-morskim područjima jugozapadnog Baltičkog mora. Rad je nedavno objavljen u Naturovom podlistku Scientific Reports.

Ekosustavi i stresori

“Obalni ekosustavi pod utjecajem su brojnih antropogenih stresora”, ističu znanstvenici, a Baltičko more jedno je od obalnih najizmijenjenijih ekosustava. Analizirali su otopljeni organski ugljik i dušik, kao i brojnost bakterija i proizvodnju biomase iz meteorološke postaje Boknis Eck u jugozapadnom Baltičkom moru. Zaključili su da se proizvodnja bakterijske biomase povećava prema ljetu nakon proljetnog cvjetanja fitoplanktona.

“Zagrijavanje, osobito vrlo visoke temperature ljeti pojačavaju stratifikaciju i proizvodnju bakterijske biomase unatoč dugoročnom smanjenju unosa hranjivih tvari. Snažan pad kisika u donjem sloju vjerojatno je povezan s tim”, pišu istraživači. Ističu pritom da je sve češća pojavu hipoksije unatoč naporima obnove.

Klimatske promjene imaju golem utjecaj na morske ekosustave. U nedavnom pregledu IPCC-a objavljeno je da je 78,8 studija usmjerenih na utjecaj klimatskih promjena na morske organizme pronašlo negativne reakcije na zagrijavanje. To je osobito istinito kada zagrijavanje djeluje u interakciji s drugim stresorima kao što su eutrofikacija ili deoksigenacija. Od gotovo identičnih pojava pati i nama bliže Crno more u koje se ulijeva dunavski slijev, a velikim dijelom zbog pesticida i gnojiva u poljoprivredi koji završavaju u rijekama pa u Crnom moru.

Hipoksija predstavlja ozbiljnu prijetnju morskim ekosustavima i njihovim uslugama. Utječe na sve aerobne organizme, od molekularne do razine cijelog ekosustava, utječući na globalne morske prehrambene mreže. Također se pretpostavlja da su klimatske promjene jedan od ključnih pokretača širenja hipoksičnih zona, smanjujući topljivost kisika, povećavajući stratifikaciju i potencijalno povećavajući remineralizaciju organske tvari (OM) i posljedičnu bakterijsku potražnju za kisikom stoji u radu znanstvenika s Geomara.

Strategije prilagodbe

“Ako se ovaj trend nastavi, obalni ekosustav Baltičkog mora vjerojatno će se još više promijeniti. Obalni ekosustavi igraju ključnu ulogu u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena, ali ako budu uništeni, mogu dodatno pojačati klimatske promjene zahtijevajući snažnije strategije upravljanja ekosustavima”, kažu znanstvenici iz Geomara.

Opsežna korelacijska statistička analiza pokazala je da temperatura utječe na ljetni pad kisika u pridnenom sloju (sloj vodenog stupca 0,5 – 2m iznad dna) jugozapadnog Baltičkog mora, na što potencijalno utječu dva mehanizma: prvo, sezona stratifikacije sada se produljuje uz kontinuirano zagrijavanje i drugo, da se intenzivirala proizvodnja bakterijske biomase u toplijim dijelovima godine.

Iako su napori da se smanji opterećenje anorganskim hranjivim tvarima u obalnom dijelu Baltičkog mora bili uspješni (smanjenje dotoka anorganskog fosfora i dušika za 18-22 posto) studija otkriva da povećano zagrijavanje ima suprotan učinak na te napore, sprječavajući oporavak ekosustava.

Opskrba anorganskim i organskim hranjivim tvarima naizgled je još uvijek dovoljno visoka da podrži povišenu proizvodnju bakterijske biomase ljeti. Pod pretpostavkom da će se zagrijavanje nastaviti pogoršavati zajedno s češćom pojavom toplinskih valova, obalni ekosustavi Baltičkog mora nastavit će degradirati s ozbiljnim utjecajima na povezane eko i biosustave, zaključuju znanstvenici.