no planet b tportal
menu
Food

Morski vjetroparkovi: Revolucija u proizvodnji svježe hrane

(I.Barišić, Foto: EPA-EFE/Olafur Steinar Gestsson DENMARK OUT) • 10. srpnja 2024. • ~4 min

Istraživači u europskom Baltičkom moru između pučinskih vjetroturbina rastežu konopce i uzgajaju dagnje i morske alge. Dio je to napora kako bi se istražile višestruke namjene udaljenih vjetroparkova daleko na moru, kao što je proizvodnja svježe morske hrane.

Istraživači u europskom Baltičkom moru između pučinskih vjetroturbina rastežu konopce i uzgajaju dagnje i morske alge. Dio je to napora kako bi se istražile višestruke namjene udaljenih vjetroparkova daleko na moru, kao što je proizvodnja svježe morske hrane.

Četverogodišnji projekt koji vode švedska državna elektroenergetska tvrtka Vattenfall i dansko Sveučilište Aarhus, započeo je 2023. godine na istočnoj obali Danske u najvećoj vjetroelektrani u Skandinaviji, Kriegers Flak. Sa svojom prvom berbom samo 18 mjeseci kasnije, već pokazuje znakove ranog uspjeha.

‘Postoji sve veća konkurencija za prostor na kopnu i u moru’, kaže Annette Bruhn, viša znanstvenica Sveučilišta Aarhus, koja vodi projekt. ‘Možemo, na jednom području, proizvoditi i energiju bez fosilnih goriva i hranu za rastuću populaciju.’

S kapacitetom od preko 600 megavata, Kriegers Flak može napajati do 600.000 kućanstava. Njegove 72 turbine isporučuju čistu energiju obližnjoj Danskoj i Njemačkoj na jugu, piše Euronews.

Ali istraživači su vidjeli druge potencijale unutar područja parka od 132 četvorna kilometra.

Voda između njegovih rotirajućih lopatica pretvorena je u eksperimentalnu podvodnu farmu plodova mora.

Četiri stotine metara dugačkih linija između turbina rastu morske trave i dagnje. Morska trava je nedavno požnjevena prvi put.

Hvatanje ugljika na uzgoju dagnji

‘Morske alge i dagnje su niskotrofične kulture akvakulture, što znači da se mogu proizvoditi bez upotrebe gnojiva. Uzimaju hranjive tvari iz mora i proizvode zdravu hranu,’ kaže Bruhn.

Nedavno modeliranje Sveučilišta Aarhus sugerira da bi se tone svježe morske hrane mogle proizvesti godišnje korištenjem samo jedne desetine površine danskog vjetroparka. Istraživači kažu da bi koristi mogle ići i dalje od proizvodnje hrane – usjevi dagnji i morskih algi mogli bi poboljšati kvalitetu vode i uhvatiti ugljik.

‘To su usjevi koji se ne hrane i žive od onoga što uzmu iz mora, hvataju emisije umjesto da imaju emisije’, kaže Bruhn.

Proizvodnja energije vjetra

Istraživači kažu da je sada vrijeme da se razviju smjernice koje će potaknuti tvrtke da planiraju višestruko korištenje oceana dok europske nacije masovno povećavaju proizvodnju čiste energije iz vjetroturbina u Sjevernom moru.

Godine 1991. Danska je postala prva zemlja u svijetu koja je postavila komercijalni offshore vjetropark. Više od 30 godina kasnije, gotovo polovica danske proizvodnje električne energije dolazi iz vjetroturbina.

Potaknuti ispunjavanjem klimatskih ciljeva i smanjenjem energetske ovisnosti o Rusiji, devet europskih zemalja, uključujući Dansku, prošle je godine objavilo planove za učetverostručenje trenutne proizvodnje na 120 gigavata do kraja desetljeća i prelazak na 300 gigavata do 2050. godine.

Vattenfallov stručnjak za bioznanost Tim Wilms kaže da postoji ‘veliki potencijal. Imamo toliko neiskorištenog područja unutar naših turbina koje se ne koristi.’

‘U nekim područjima ima puno smisla kombinirati s održivom hranom’, dodaje on, dok u drugim područjima ‘možemo razmotriti offshore solarnu energiju.’

Utjecaj vjetroelektrana na podvodne ekosustave

Sve veći broj istraživanja pokazuje da vjetroelektrane na moru mogu imati i pozitivne i negativne utjecaje na lokalne ekosustave.

Projekti na moru kritizirani su zbog oštećenja morskog dna tijekom izgradnje, zagađenja bukom i sada opovrgnutih tvrdnji da su uzrokovali smrt kitova.

U međuvremenu, velike gromade postavljene u podnožju turbina kako bi se spriječila erozija također mogu djelovati kao umjetni grebeni koji privlače više morskog života i štite od ribolova velikih razmjera.

Wilms kaže da su podvodna istraživanja starijih vjetroelektrana otkrila strukture ‘potpuno transformirane’, obrasle različitim vrstama.

Liselotte Hohwy Stokholm, izvršna direktorica danskog think-tanka Ocean Institute, kaže da je potrebno više ‘znanja o višenamjenskim’ razvojima kako bi se razumjelo kako kombinirati ljudske aktivnosti tako da velika područja oceana mogu postati ‘strogo zaštićena područja’.

Trenutačno su napori ograničenog opsega, ali istraživači se nadaju da će uskoro prenijeti svoje znanje na ekstremne uvjete Sjevernog mora, s vremenom proširiti na komercijalnu proizvodnju hrane.