Možemo li preživjeti bez klime? Otkrijte koliko su elektromreže spremne na izazove

Klimatizacija je daleko od savršene. Guta energiju, od koje većina još uvijek dolazi od fosilnih goriva koja zagrijavaju planet, što znači da pogoršava sam problem za koji se koristi za ublažavanje. Osim toga, dostupno je samo onima koji si to mogu priuštiti, što dodatno povećava društvenu nejednakost.

Ali to je također spas protiv sve brutalnijih vrućina, najsmrtonosnije vrste ekstremnog vremena. Omogućuje ljudima da žive na mjestima gdje se temperature približavaju granicama mogućnosti preživljavanja i gdje ekstremna vrućina traje čak i noću, piše CNN.

Potražnja za klimatizacijom eksplodira, a očekuje se da će se utrostručiti u cijelom svijetu do 2050., kako globalne temperature rastu, rastu i prihodi.

Problem je što se bez struje gubi pristup klimatizaciji. A mnoge električne mreže guraju se do točke pucanja zbog sve češćih ekstremnih vremenskih prilika i sve veće potražnje za hlađenjem.

Vrijeme je uzrokovalo 80% velikih nestanaka struje u SAD-u između 2000. i 2023., prema izvješću neprofitne istraživačke skupine Climate Central. ‘Svaki aspekt vremena udara na ionako ranjivu mrežu i stvarno je testira’, rekla je Jen Brady, viša analitičarka podataka u Climate Centralu.

Glavna prijetnja su oluje, koje mogu srušiti dalekovodne žice i stupove. Ali i toplina ima utjecaja. Ako je jako vruće, sustav radi manje učinkovito. Webber to uspoređuje s onim kako bi se netko mogao osjećati trčeći maraton po vrućini – ‘Mi se jednostavno slomimo.’ Mreža se također može savijati pod težinom potrošnje jer svi u isto vrijeme pokreću svoj klima uređaj kako bi se nosili s visokim temperaturama.

Broj većih prekida rada u SAD-u – koji su utjecali na više od 50.000 korisnika i trajali su najmanje sat vremena – udvostručio se između 2017. i 2020., rekao je Brian Stone Jr., profesor specijaliziran za planiranje i dizajn urbanog okoliša na Georgia Institute of Technology. ‘Većina porasta događa se tijekom ljetnih mjeseci, što mi govori da ti sustavi nisu otporni’, rekao je za CNN.

Rastuća potražnja za hlađenjem tijekom toplinskog vala u kolovozu 2020. u Kaliforniji potaknula je glavnog operatera državne mreže da prekine struju stotinama tisuća domova u stalnim nestancima struje po prvi put u 20 godina.

Godine 2021., tijekom snažnog toplinskog vala koji je spržio pacifički sjeverozapad, elektroenergetska oprema je pokleknula na vrućini, što je izazvalo kontinuirane nestanke struje za desetke tisuća dok su temperature skočile iznad 100 stupnjeva Fahrenheita.

Padaju mreže i u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori

Ne bore se samo SAD. U lipnju, kada su temperature u južnoj Europi premašile 40 stupnjeva Celzijusa, dijelovi Albanije, Bosne, Hrvatske i Crne Gore doživjeli su višesatne nestanke struje jer je potražnja za električnom energijom naglo porasla.

Toplina može utjecati na vitalne organe i uzrokovati toplinsku iscrpljenost, toplinski udar pa čak i smrt. Ako nestane struje kada je jako hladno, ljudi mogu dodati slojeve, zapaliti vatru i skupiti se zajedno. ‘Ako postane jako vruće, postoji samo jedan način za hlađenje, a to je struja’, rekao je Webber.

Kombinacija toplinskog vala i nestanka struje ‘najsmrtonosniji je događaj povezan s klimom koji možemo zamisliti’, rekao je Stone.

On i tim znanstvenika istraživali su potencijalne učinke toplinskog vala koji se podudara s višednevnim prekidom rada uzrokovanim ekstremnim vremenskim uvjetima ili kibernetičkim napadom. Usredotočujući se na Atlantu, Detroit i Phoenix, promatrali su izloženost unutar domova ljudi, glavni pokretač bolesti povezanih s vrućinom tijekom nestanka struje.

Brojke su bile posebno oštre za Phoenix. Tijekom tri do četiri dana vrućine i prekida, polovica gradske populacije – gotovo 800.000 ljudi – trebala bi bolničko liječenje zbog bolesti povezanih s vrućinom, prema nalazima. Više od 13.000 bi umrlo.

Nestanak struje u Phoenixu uzrokuje ‘vrlo dramatičan pomak u toplinskoj bolesti’, rekao je Stone, jer je gradska klima tako ekstremna i ljudi se teško prilagođavaju. Nesretnom ironijom, široko rasprostranjena klimatizacija može zapravo učiniti stanovnike manje otpornima jer su se toliko navikli na hlađenje u svojim domovima i na radnom mjestu, rekao je Stone.

Vlasti u Phoenixu kažu da je grad dobro pripremljen. Kate Gallego, gradonačelnica, rekla je da se Stoneovo istraživanje temelji na vrlo malo vjerojatnom scenariju. ‘Studija ne uzima u obzir niti jedan od postojećih planova za hitne slučajeve niti činjenicu da je naša električna mreža dosljedno među najpouzdanijima u zemlji’, rekao je Gallego za CNN.

Arizona Public Service, jedna od energetskih kompanija koja opskrbljuje struju u Phoenixu, rekla je da ima snažne planove za sprječavanje prekida velikih razmjera i da redovito održava mrežu.

No iako su šanse za kombinirani višednevni nestanak struje i toplinski val u Phoenixu niske, rekao je Stone, to je još uvijek moguće i postaje vjerojatnije kako se klimatska kriza pogoršava.

Drastično smanjenje onečišćenja koje zagrijava planet najbolja je dugoročna obrana od vrućine i ekstremnih vremenskih uvjeta, ali svijet je već predan nekoliko desetljeća rastućim temperaturama, rekao je Stone.

Kratkoročno gledano, postoje načini za ograničavanje ranjivosti.

Jedan je učiniti mrežu robusnijom i otpornijom, rekao je Stone. To uključuje popravke i nadogradnje koje uzimaju u obzir klimu budućnosti. Proširenje i modernizacija mreže, uključujući dodavanje više elektrana i osiguravanje raznolikog raspona izvora energije, također će pomoći u njenom jačanju, rekao je Webber.

‘Dizajniranje urbanih područja da budu zelenija i hladnija stvarno može povećati otpornost mreže bez ulaganja u samu mrežu’, rekao je Stone.

Brady iz Climate Centrala ukazao je na solarne projekte u zajednici, koji mogu zadržati lokalnu struju uključenom kada mreža stane. Babcock Ranch na Floridi — ‘prvi američki grad na solarnu energiju’ — uspio je zadržati svjetla 2022. kada je uragan Ian prošao kroz njega, za razliku od obližnjih gradova.

Učiniti domove učinkovitijima također će pomoći, rekao je Webber. Kuće bolje prilagođene ekstremnim vremenskim uvjetima mogu pomoći u smanjenju potražnje za električnom energijom kada temperature naglo porastu.

U konačnici, ‘mi smo ranjivi jer smo svoje živote izgradili oko klimatiziranog zraka’, rekao je Webber, živeći na mjestima gdje bi život bio nemoguć bez njega. Stres koji ekstremni vremenski uvjeti stvaraju pokazuje da su ‘klimatske promjene ovdje i moramo se s njima nositi.’